DiscoverZaviri ispod površine
Zaviri ispod površine
Claim Ownership

Zaviri ispod površine

Author: Radio Slobodna Evropa

Subscribed: 11Played: 285
Share

Description

Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?
129 Episodes
Reverse
Nakon tragične tramvajske nesreće kod Zemaljskog muzeja, u kojoj je ugašen jedan mladi život, a drugi trajno obilježen, mladi Sarajeva izlaze na ulice. Govorimo o sigurnosti javnog prevoza, odgovornosti, promjeni sistema i generaciji koja ne pristaje na pitanja bez odgovora.
Za kulturu se u Srbiji ne izdvaja dovoljno novca, pa se mnoge manifestacije održavaju "na mišiće", ako se i održe, zaključak je sagovornika Radija Slobodna Evropa u podkastu Zaviri ispod površine.
Šta se dogodi kada odjednom i bez posebnog razloga vaš Instagram profil dobije desetine hiljada novih pratilaca? Kako su došli tu i zašto nemaju sliku niti ikakve aktivnosti? Već neko vrijeme organizacije, mediji i pojedinci u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji se suočavaju sa botovskim napadima na društvenim mrežama. Otkud ti napadi i šta oni čine saznajte u podcastu Zaviri ispod površine.
Više od nedelju dana bez električne energije bilo je početkom januara hiljade ljudi u pojedinim delovima Srbije zbog obilnog snega. O uzrocima i posledicama kolapsa srpske elektro-mreže, u podkastu Radija Slobodna Evropa.
Živi li se bolje u Crnoj Gori, da li je inflacija pozitivna, kako preko smeća izračunati broj turista, zašto građani neće čistač otpadnih voda, šta vještačka inteligencija zna bolje, kako upozoriti medvjeda da ne napada ljude – u osnovi je gafova političara i javnih ličnosti u 2025. godini.
Bubanj iz Francuske, vokal iz Bosne i Hercegovine, kaval iz Srbije, flauta iz Crne Gore, trube iz Češke i Sjeverne Makedonije, violina iz Slovenije, klavir iz Holandije. I ne samo oni. Dvanaest muzičara iz isto toliko zemalja okupilo se u glavnom gradu Sjeverne Makedonije kako bi zajedno, u sklopu projekta "Jedna pjesma, Jedna Evropa" kojeg uz finansijsku podršku Evropske unije sprovodi WeBalkans, izveli i snimili Odu radosti. Kako je raditi sa ljudima koje sreću po prvi put i svirati uz instrumente koje nikada prije nisu čuli, te kakvu simboliku nosi zajednički rad slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.
Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata uz pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je podignut spomenik u bronzi ratnom zločincu četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Na prostoru bivše Jugoslavije uvijek su postojali podržavaoci kvislinških pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata - bilo četničkog, ustaškog, balističkog i drugih koji su se kao pristalice fašističkih ideja tada zajedno sa okupatorom se borili protiv Narodno oslobodilačkog pokreta.   Tako se i u Crnoj Gori, od uvođenja višepartijskog sistema širila neočetnička ideologija, ali je skoro tri decenije bila svedena na nivo nacionalističkog ili desničarskog folklora, a propagiralo je svega par manjih političkih stranaka. Međutim, u 2025. godini je podignut spomenik četničkom komandantu. U Zaviri ispod površine kroz razgovore sa istoričarima, pravnim stručnjacima, ali i studentima i starijim građanima pokušavamo da pronađemo odgovor na pitanje ko četnike u Crnoj Gori pretvara u 'heroje'?
Budva, najposjećenije turističko odredište na Crnogorskom primorju, danas je umjesto poželjne destinacije za odmor prepoznatljivija kao politički "slučaj": gotovo dvije godine je predsjednik Opštine gradom upravljao iz pritvora, a u posljednjih deceniju i po su još tri gradska čelnika imala problema sa zakonom. Kako je sprega novca i politike promijenila život grada, poslušajte u novom podkastu "Zaviri ispod površine".
Kako i zašto ljudi postaju podložni radikalizaciji? Kako prepoznati znakove i kako se društvo može boriti protiv ekstremizma? Šta je nasilni, a šta nenasilni ekstremizam i koliko je lako skliznuti iz jednog u drugi, sve do najsmrtonosnijeg oblika - terorizma? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić i Meliha Kešmer traže odgovore uz stručnjaka za sigurnost Vladu Azinovića, stručnjakinju za mentalno zdravlje Arminu Čerkić, ali i svjedočenja žena iz sirijskih kampova i bivšeg hipika koji je završio kao džihadista u Siriji.
"Osjećali smo da je svijet uz nas, a onda smo ostali sami," kaže Lejli Omeragić Ćatić jedna od sagovornica koja živi nedaleko od Donje Jablanice, naselja koje je 4. oktobra 2024. dijelom zbrisano sa lica zemlje odronom iz kamenoloma. Te noći poginulo je 19 ljudi. Dan kasnije počela je da pristiže pomoć, volonteri, solidarnost. Četiri mjeseca kasnije još nema odgovornih za tragediju. Kuće nisu sanirane, a i solidarnosti i pomoći je sve manje. U razgovoru s Ćamilom Imamović i ženama iz udruženja Most Jablanica, Lejla istražuje emotivne, društvene i političke aspekte ove tragedije. Pored toga, profesor Asim Mujkić daje analizu solidarnosti građana i nemara vlasti, povlačeći paralelu s protestima u regionu. Zašto kao društvo šutimo? Kako smo normalizirali nepravdu? I gdje je granica naše odgovornosti – prema sebi, jedni prema drugima i prema budućim generacijama?
Šta se dešava sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljenom u Bosni i Hercegovini na kraju rata kao "privremena mjera" u mjestima ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka? Tri decenije različitih smjena i obrazovnih planova, presuda Ustavnog suda o diskriminatornoj prirodi ovakvih škola, pozivima Evropske unije da se ukine segreacija u školama i djeca u pojedinim dijelovima zemlje i dalje na različita vrata ulaze u škole. Šta o tome kažu oni koji su pohađali ovakav nastavni plan? Kako ovakve škole vidi Admir Hodžić, direktor jedne od njih? Saznajte i po kojem programu pohađa školu dijete iz takozvanog "mješanog braka"? Zašto je Bošnjak išao u školu po hrvatskom planu? Nakon zatvaranja "dvije škole pod jednim krovom", šta će ih zamijeniti? Šta o njima misli ministar obrazovanja Srednjo-bosanskog kantona, Bojan Domić, kao i šta savjetuje Nedim Krajišnik, direktor Centra za obrazovne inicijative Step by step iz Sarajeva.
'Planine' smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.
Ko su nebinarne osobe? Kako im se trebamo obraćati? Zbog čega su važne zamjenice i kako živjeti rodno fluidno? Lejla Omeragić Ćatić pokušava pronaći odgovore na ova pitanja kroz razgovor sa Anelom Dumonjić, bosanskohercegovačkom feministkinjom i umjetnicom, nebinarnom osobom koja se izjašnjavam kao ona/oni. Na podcastu sarađivali Una Čilić, Asja Hafner, Tijana Radulović i Zoran Glavonjić.
Zvučnici, upaljač ispod nosa i maslinovo ulje. Šta ove tri stvari imaju zajedničko? Za dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Bosne i Hercegovine sve je ovo korišteno tokom terapije "istjerivanja šejtana". Rezultat? Samopovređivanje, anksioznost, prekid odnosa sa porodicom. Kako je mladić, nekada student medrese, završio kao volonter prve sigurne kuće za LGBTQ osobe? Koliko bi za njega bilo značajno da je ovakav prostor postojao kada je kao tek punoljetna osoba ostao bez krova nad glavom zato jer je gay osoba? Šta treba znati o sigurnoj kući i kako ona može pomoći LGBTQ osobama slušajte u ZIP-u.
Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu. Saradnja na podcastu: Arnes Grbešić, Jovana Krstić i Danijel Apro.
Na 8. april, Međunarodni Dan Roma, poslušajte ovu priču u podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini. Saznajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću, od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.
Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.
Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.
Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.
Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.
loading
Comments 
loading