Viza

Veliki skandal potresa BBC nakon što su zbog uredničkog propusta u dokumentarnom programu odstupili glavni direktor Tim Davie i urednica informativnog programa Deborah Turness. O tome smo razgovarali s neovisnim komentator iz Londona Tinom Radovanijem, koji je više od 20 godina radio u BBC-jevu odjelu za strategiju. Klimatski ciljevi Ujedinjenih naroda sve su dalji i dalji, najveći zagađivači SAD, Kina i Indija izostali s klimatske konferencije COP30 koja se održala u brazilskom grad Belemu. Gotovo 80% svjetske trgovine naftom odvija se morima i oceanima. Manji, i stariji tankeri često su dio zloglasne „flote iz sjene“. Stari tankeri imaju veću vjerojatnost od nesreće i izlijevanja nafte, a po nekim procjenama sanacija štete izlijevanja jednog takvog tankera mogla bi biti veća od milijarde eura. Zbog toga nijedna luka, uključujući i ruske i iranske, neće prihvatiti brodove bez osiguranja. Tu u priču ulaze male i nepoznate osiguravajuće kuće koje traže pravne rupe ili slabo regulirana tržišta. O tome smo razgovarali s Lucy Craymer, novinarkom Reutersa koja je je sudjelovala u istrazi kojom su otkrili jednog takvog osiguravatelja, koji je u jednom trenutku osiguravao gotovo jednu šestinu svih brodova flote u sjeni. Sirija će se pridružiti međunarodnoj koaliciji za borbu protiv Islamske države, bit će njezina 90-ta članica. To je objavljeno nakon povijesnog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i prijelaznog sirijskog predsjednika Ahmeda al-Share u Bijeloj kući. Al-Shara je tako napravio cijeli krug od gorljivog džihadista do američkog saveznika na Bliskom istoku. Kakav vojni rok planiraju Nijemci? Očekuje se finalni dogovor vladajuće koalicije za rekordna ulaganja u Bundeswehr. Iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. O događajima u Ukrajini i što možemo očekivati s dolaskom zime, razgovarali smo s vojnim analitičarem Fakulteta političkih znanosti, Robertom Barićem. Urednik: Braslav Bradić

Politika proširenja ključno je sredstvo za jačanje jedinstva Europe suočene s rastućim geopolitičkim izazovima, ističe se u izvješću Europske komisije o politici proširenja unije koje je predstavljeno u utorak. Uz jasan napredak Albanije i Crne Gore u ispunjavanju kriterija za ulazak u Uniju te Ukraine i Moldove, upozorava se ostale države zapadnog Balkana - Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu te Kosovo da su potrebne puno brže reforme kako bi se približile članstvu. Srbija je i dalje posvećena putu prema Uniji i ozbiljno će razmotriti zahtjeve Bruxellesa, komentirao je predsjednik Aleksandar Vučić poruke Europske komisije, dok je politička kriza u Srbiji ponovno na točki vrenja. Prošle je subote u Novom Sadu održan komemorativni skup na kojem je oko 150 tisuća ljudi obilježilo godišnjicu tragedije u kojoj je 16-tero ljudi izgubilo život u padu nadstrešnice. Vučić je prosvjed proglasio debaklom, obećao prijevremene izbore i pojavio se na skupu svojih pristaša. New York je dobio prvog gradonačelnika južnoazijskog podrijetla, muslimana rođenog u Africi i najmlađeg u posljednjih 100 godina. Zohran Mamdani je novo lice demokrata i došao je na čelo najmnogoljudnijeg grada Sjedinjenih Država. Već tijekom kampanje je bio meta napada predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio ograničavanjem saveznog novca za New York. Mamdani je nakon pobjede krenuo u otvoreni sukob s Bijelom kućom, a Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je rezultat takav jer nije bilo njegovog imena na izbornim listićima. Predsjednik Trump prijeti i Venezueli. Pod izgovorom borbe protiv krijumčara narkotika optužio je predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da je vođa tamošnjeg kartela. Poslao je u karipske vode ispred obala Venezuele 16 tisuća vojnika, brojne borbene zrakoplove i ratne brodove, uključujući nosače zrakoplova te podmornice. U napadima na plovila krijumčara ubijeno je više od 60 ljudi. Venezuela optužuje Washington da želi srušiti Madura i domoći se prirodnih resursa Venezuele, prije svega nafte i zlata, što Bijela kuća opovrgava. Postoji li stvarna opasnost od vojnog sukoba između SAD-a i Venezuele, prvo je pitanje u razgovoru s profesoricom Lidijom Kos Stanišić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koja se bavi Latinskom Amerikom. Nepredvidljivi Donald Trump zaprijetio je ovog vikenda pokretanjem američke vojne intervencije u Nigeriji, ističući kako vlada te zapadnoafričke zemlje nije uspjela spriječiti napade na kršćane. Vlada u Abudži je odmah neizravno odgovorila kako su u zemlji zajamčene vjerske slobode svih zajednica te izrazila nadu da će nesporazumi biti izglađeni, dodajući da bi se svaka akcija morala uskladiti s legitimnim vlastima. Što je u pozadini Trumpovih prijetnji najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji? Iz dvogodišnjim civilnim ratom zahvaćenog Sudana, u kojem se humanitarna situacija opisuje kao teža od one u Gazi i Ukrajini zajedno, stižu vijesti o masovnim ubojstvima civila koji bježe iz grada el-Fašira u zapadnoj regiji Darfuru koji je sudanska vojska prepustila pobunjeničkim snagama. Čak se spominje da bi država - nakon što je prije više od desetljeća stvoren Južni Sudan - mogla ponovno biti podijeljena. U ratu za prevlast između generala sudanske vojske Abdela Fataha el-Burhana i zapovjednika Paravojnih postrojbi za brzu potporu, Mohameda Hamdana Dagaloa poginulo je više od 150 tisuća ljudi, a raseljeno oko 14 milijuna. U Brazilu, u gradu Belemu na rubu amazonske kišne prašume, danas počinje COP 30, klimatska konferencija UN-a koja će okupiti brojne svjetske čelnike, znanstvenike, aktiviste i one najvažnije - pregovarače iz svake zemlje koji svoj posao počinju u ponedjeljak, kad visoki uzvanici odu. Europska unija u Brazil odlazi s novim okvirnim dogovorom o cilju smanjenja emisija koji je dogovoren u posljednji trenutak. Urednik: Goran Ivanović

Nakon što je u sukobu s Romima u Novom Mestu smrtno stradao poznati lokalni ugostitelj - Slovenija je odlučila nešto promijeniti. Premijer Robert Golob na izvanrednoj je sjednici gradskog vijeća Novog Mesta najavio davanje većih ovlasti policiji, strožu kaznenu politiku - pogotovo za recidiviste kaznenih djela i nasilnike - te izmjene socijalne politike prema Romima koji se ne drže zakona. S valom nasilja je, nakon što je u sukobu sa skupinom Turaka, izboden mladić u Podgorici, suočena i Crna Gora. Bijes građana prelio se na ulice, a vlada uvodi strože zakone o migrantima, pa je tako ukinut i bezvizni režim za turske građane. Europska unija i SAD su - prvi put u drugom Trumpovom mandatu - sinkronizirano pojačale sankcije Rusiji. Američke se odnose na naftne divove Rosnjeft i Lukoil, a europske na flotu iz sjene, kriptovalute koje omogućavaju zaobilazno trgovanje, te na ruski plin. Nekoliko državnih naftnih divova iz Indije te velikih kupaca iz Kine - koje su sada najveće uvoznice ruske nafte objavilo je da neće kupovati sankcioniranu naftu iz Rusije. Moskva i dalje tvrdi da joj sankcije neće naštetiti, a sve je u Washingtonu pokušao ublažiti savjetnik ruskog predsjednika Kiril Dimitrijev. Rusko ukrajinski međusobni napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju se iz dana u dan, mirovni pregovori se kao da su sve dalje, baš kao i mogući sastanak Trumpa i Putina. Za to vrijeme, Ukrajina se nastoji približiti članstvu u Europskoj uniji. Poslije desetak američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna, u kojima je poginulo više od četrdeset ljudi, američki predsjednik Donald Trump u regiju je, uz ratne brodove, poslao i najveći nosač zrakoplova na svijetu te rasporedio otprilike 10 tisuća vojnika. Uz to, Trump je sankcionirao i predsjednika Kolumbije. Zbog nesrazmjera vojne sile potrebne za borbu protiv trgovaca drogom nameće se pitanje nastoji li Trump u svojem drugom mandatu vojno intervenirati u Venezueli i svrgnuti predsjednika Nikolasa Madura, kojeg posljednjih dana naziva "narko teroristom". Urednica: Danja Dubravac

Novog američko-ruskog sastanka na vrhu, na kojem se očekivao iskorak prema miru u Ukrajini, neće biti tako skoro, poručila je Bijela kuća. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne želi trošiti vrijeme na beskorisni sastanak s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Kremlj ne odustaje ni od jednog od svojih političkih i vojnih ciljeva zbog kojih je pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ukrajina će biti jedna na najvažnijih tema i na današnjem (23.10.) Europskom Vijeću. 27 čelnika članica EU u ovim trenucima se okupljaju se u Bruxellesu kako bi razgovarali o: obrambenoj spremnosti, podršci Ukrajini i zamrznutoj imovini Rusije, konkurentnosti povezanoj sa zelenom tranzicijom i priuštivom stanovanju. Ubrzo nakon što je na snagu stupila prva faza sporazuma o prekidu rate u Pojasu Gaze ispregovaranog pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa i bliskoistočnih posrednika, Izrael je izveo niz zračnih napada na jug Gaze kao odgovor na Hamasove napade na izraelske vojnike te je najavio obustavu dostave humanitarne pomoći. Visoki predstavnici američke administracije odmah su se uputili u Izrael s ciljem da se održi prekid vatre i pokrene proces koji bi trebao dovesti do trajnog mira u regiji. Kad je Benjamin Netanyahu nedavno slavio mirovni sporazum najprije je zahvalio dvojici najzaslužnijih: Steveu Whitkoffu i Jaredu Kushneru. Oni su, kako je rekao, uz Trumpa, najzaslužniji za potpisani mir. No, kako su najbolji prijatelj i zet predsjednika Trumpa, dvojica poslovnih ljudi bez ikakvog političkog ili diplomatskog iskustva, postali najvažnije figure u rješavanju jednog od najtežih svjetskih konflikata? Europska unija nije jedinstvena u stajalištu prema ratu u Gazi. To je dovelo do političke paralize uz tek slabe sankcije ekstremnim političarima i ilegalnim doseljenicima, ali koje još nisu provedene. Poseban odnos prema Izraelu, zbog povijesnih razloga ima Njemačka. U SAD-u su proteklog vikenda održani treći masovni nacionalni prosvjedi od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Organizirala ga je koalicija više od 200 civilnih udruga i progresivnih pokreta ujedinjenih pod sloganom Nema kraljeva ("No kings") koji upozoravaju na predsjednikovo autoritativno vladanje i prijetnju demokraciji. Princ Andrew, sin pokojne kraljice Elizabete i nekada drugi u redu za britansko prijestolje, odrekao se svih titula i počasti nakon pojačanog pritiska zbog novih izvješća o njegovoj povezanosti s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyem Epsteinom. Sve se dogodilo uoči izlaska memoara jedne od njegovih žrtava, Virginie Giuffre, koja je britanskog princa tužila zbog prisile na seksualne odnose kad je imala samo 17 godina. On je sve to uporno negirao, no prošloga tjedna objavio je da se odriče svega jer optužbe protiv njega bacaju ljagu na kraljevsku obitelj. Urednica: Ivanka Zorić

Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon više od dvije godine stravičnih razaranja površinom male palestinske enklave i velikog broja žrtava tek će biti otkriven kada se krenu raščišćavati tone i tone betona urušenih zgrada. Nakon što je prekid vatre stupio na snagu, na redu je razrada pojedinosti daljnje faze mirovnog sporazuma, koje uključuju i razoružanje Hamasa. U Siriji su održani izbori prema tzv. neizravnom odnosno delegatskom modelu, kojima se osporava demokratska vjerodostojnost, no nove prijelazne vlasti tvrde kako je riječ o prijelaznome rješenju, a da će novi parlament pripremiti sve potrebno za izravne izbore u sljedećih tri do pet godina. Dok je svjetska javnost bila fokusirana na postizanje mira na Bliskom istoku, rat u Ukrajini se nastavlja snažnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, a predsjednik Zelenski nastoji uvjeriti američkog predsjednika na ozbiljniji pritisak na Moskvu i dostavu krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk. Nobelovu nagradu za mir dobila je ove godine venezuelska desna aktivistica koja je pozvala Sjedinjene Države na intervenciju u svojoj zemlji, čime ni posljednji Nobel nije ostao bez kontroverze. U Njemačkoj, stranka Sare Wagenknecht kojoj je posljednjim parlamentarni izborima za prelazak izbornog praga nedostajalo svega par tisuća glasova, traži ponovno prebrojavanje glasova, a eventualni ulazak stranke u Bundestag značio bi i kraj većine sadašnje vladajuće koalicije. Donosimo i analizu kraja sezone stranačkih konvencija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stranka Reform UK Nigela Faragea učvrstila se kao ona s najvećom potporom birača u Ujedinjenom Kraljevstvu. Slijede vladajući laburisti s trendom pada, ali ipak malo bolji od torijevaca (konzervativaca) te liberalni demokrati i zeleni s trendom rasta. Sezona stranačkih konvencija gotovo je završena, a na njima je - očekivano - dominirala tema nezakonitih migracija. Urednica: Jelena Maštruko

Noćas je u Egiptu postignut sporazum o prvog fazi američkog mirovnog plana za Gazu. A kako je objavio Donald Trump, izraelski taoci trebali bi biti oslobođeni u ponedjeljak. Je li to početak kraja rata koji traje već dvije godine i konačni prestanak patnje u Gazi govorimo u današnjoj emisiji baš kao i o tome tko bi, prema prijedlogu Donalda Trumpa, trebao upravljati Gazom u budućnosti. U Francuskoj je još jedna premijer podnio ostavku, a Česi su se na parlamentarnim izborima odlučili za potpuni zaokret i odabrali krajnje desnu opciju. I dalje traju uzajamni rusko-ukrajinski napadi, a uskoro bi put Ukrajine mogli i američki projektili.

Analiziramo je li primirje u Pojasu Gaze konačno na vidiku, mogu li uspjeti mirovni napori američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bavimo se i odnosima Hrvatske i Mađarske nakon verbalnog rata koji se zahuktao zbog ozbiljnih optužbi Budimpešte o hrvatskom ratnom profiterstvu, u kontekstu opskrbe energentima. Govorimo i o Moldaviji , gdje je pobjedu na izborima odnijela proeuropska stranka, na veliko nezadovoljstvo Rusije.

Novi val priznanja države Palestine pojačao je međunarodnu izolaciju Izraela zbog nastavka sustavnog razaranja u pojasu Gaze i patnje civila, a ruske vojne provokacije šire se istočnim krilom NATO-saveza i povećavaju napetosti u tom dijelu Europe. U središnjem dijelu emisije u razgovorima s našim gostima detaljno analiziramo porast političkog nasilja u Sjedinjenim Državama nakon ubojstva utjecajnog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, a podsjećamo i na burnu povijest američkog političkog nasilja te predstavljamo suprotstavljene pokrete MAGA i Antifa.

U današnjoj Vizi donosimo: Neovisni tim stručnjaka UN-a utvrdio je da Izrael u Gazi provodi genocid, razgovarali smo s dr. Linom Quasem Hassan - palestinskom liječnicom iz Izraela i predsjednicom tamošnjeg ogranka organizacije Liječnici za ljudska prava, imamo i intervju s čelnicom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom, donosimo analizu posljedica ubojstva krajnje desnog američkog aktivista Charliea Kirka, te se bavimo i najnovijim razvojem događaja na istoku Europe i posjetom hrvatskog izaslanstva Siriji.

Ratovi bez stanke bjesne punom snagom, a diplomatski napori i dalje ne daju rezultate. Ruski dronovi nad Poljskom sve su podignuli na još opasniju razinu, a poljski premijer Donald Tusk najavljuje aktivaciju čl. 4 Sporazuma NATO-a, koji traži službene konzultacije unutar saveza. Ulazak ruskih dronova u Poljsku osudila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom. Izraelski napad na Dohu i čelništvo Hamasa dodatno je uzburkao i ovako nemirne vode Bliskog istoka. A humanitarna kriza u Gazi i nastavak izraelske vojne operacije ne posustaju.

U VIZU govorimo o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku izraelskim napadom na Iran i iranskim odgovorom te o katastrofalnom humanitarnom stanju u Pojasu Gaze koje je postalo medijski gotovo nevidljivo nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otvorio novi front. U Kanadi je održan sastanak na vrhu G7 na koji je stigao ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski s namjerom da u izravnom razgovoru pridobije američkog predsjednika Donalda Trumpa za snažnije sankcije prema Rusiji u trenutku pojačanih napada na ukrajinske gradove. No, Trump je prijevremeno napustio Kananaskis i očekivani sastanak nije realiziran. Zelenski se, međutim, obratio sudionicima dvadesetog jubilarnog sastanka think tanka GLOBSEC na kojemu se raspravljalo o preuzimanju europske odgovornosti za usmjeravanje kaosa u kojemu trenutačno živimo. Buran tjedan imao je američki predsjednik i kod kuće, gdje su nastavljeni prosvjedi protiv Trumpovih politika, a u Minnesoti se dogodilo politički motivirano ubojstvo zastupnice demokratske stanke i njezinog supruga. U Njemačkoj je na pomolu afera u koju je uključen bivši ministar zdravstva Jerns Spahn i sadašnji šef kluba zastupnika CDU u Bundestagu, koji je primoran braniti se od medijskih optužbi za suspektnu nabavu maski i druge opreme za vrijeme corona krize. Urednica: Jelena Maštruko

U VIZI poslušajte: U Los Angelesu danima neredi i prosvjedi zbog imigracijskih racija, a na prosvjednike je predsjednik Trump poslao vojsku. Uz to, s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem analiziramo Trumpov odnos s multimilijarderom Elonom Muskom nakon razmjene uvreda na društvenim mrežama. Dok Izrael nastavlja napade na Gazu, raste broj poginulih Palestinaca koji traže humanitarnu pomoć. Pozornost javnosti privukla je akcija propalestinskog pokreta solidarnosti Freedom flotile u kojoj su aktivisti, među kojima i Greta Thunberg, pokušali probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze. Umjesto dogovora o prekidu vatre - ruski napadi na Ukrajinu postaju sve žešći. Za to vrijeme, Europa dogovara novi paket sankcija. Koji su ciljevi konferencije UN-a o oceanima koja se odvija u Nici te kako se klimatske promjene odražavaju na Afriku? Nova njemačka vlada također je počela provoditi restriktivniju politika migracija. Urednica: Ana Krolo Molnar

Spektakularni ukrajinski napad na ruske vojne baze tisućama kilometara istočnije i sjevernije od bojišta, bacio je u drugi plan novi krug rusko-ukrajinskih pregovora, koji bi trebali dovesti do prekida sukoba. Koji su osnovni uzroci krize, bez čijeg rješenja ruska strana neće pristati na mirovne pregovore - za VIZU je komentirao povjesničar i novinar Dario Špelić. Gaza je "pakao na zemlji". Privremeno je obustavljena podjela humanitarne pomoći stanovnicima Gaze koju je preuzela izraelsko-američka zaklada za Gazu nakon već trećeg oružanog napada izraelske vojske na ljude koji su stajali u redu i čekali pomoć. Na snagu su stupile američke carine od 50% na uvoz željeza i aluminija. Povećanje se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine države koja je dosad sklopila sa SAD-om privremeni trgovinski sporazum. Američki predsjednik Trump smatra da ima ovlasti da carinama smanji trgovinski deficiti jer to spada u "nacionalno izvanredno stanje" dok je američki trgovački sud presudio da je režim sveobuhvatnih carina - nezakonit. Za VIZU je o tome govorio profesor međunarodne ekonomije Luka Brkić. Njemačko gospodarstvo najteže će biti pogođeno carinama zbog velikog izvoza automobilske industrije u SAD - iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. U iznimno napetoj završnici izbora, nacionalist Karol Nawrocki postao je novi predsjednik Poljske. U drugom je krugu s nešto manje 51 posto glasova tijesno pobijedio proeuropski usmjerenog varšavskog gradonačelnika Rafala Tšaskovskog. Zbog najavljenog pooštravanja politike prema Briselu i Berlinu, izbori su se s velikom pozornošću pratili i u drugim europskim zemljama. Urednica: Ivanka Zorić

Jesu li Ukrajina i Rusija blizu dogovora dok jačaju napadi s obje strane? Rat u Ukrajini prelijeva se i na susjedne zemlje. Finci poručuju da se ne boje Rusije! Za VIZU govori finski povjesničar i autor knjige Povijest Finske Henrik Mejnander. Napadi jačaju i u drugom kriznom svjetskom žarištu - Pojasu Gaze. Neke su europske države pooštrile kritike Izraela zbog ubijanja civila, a prvi put to je jasno izrazila Njemačka. Najveća svjetska humanitarna kriza po ocjenama Ujedinjenih Naroda - je ona u Sudanu. Za VIZU o tome ratu koji je raselio više od 10 milijuna ljudi govori novinar i pisac Hrvoje Ivančić. Američki predsjednik Donald Trump odgodio je carine Europskoj Uniji nakon burnog tjedna zvučnih izjava i, njegovih već uobičajenih obrata. Trump se od početka mandata obračunava sa svime koje smatra povezanima s bivšom administracijom. Posljednje na udaru našlo se sveučilište Harvard koje Trump smatra uporištem antisemitizma. Urednik: Braslav Bradić

Koliko su Rusija i Ukrajina daleko od bilo kakvog prekida vatre i mogu li dodatne europske sankcije utjecati na promjenu stajališta Moskve? Hoće li Izrael uskoro potpuno zagospodariti Pojasom Gaze? Je li predsjednik Trump tijekom turneje zaljevskim zemljama bio u sukobu interesa? Urednik: Goran Ivanović.

Prvi krug pregovora Sjedinjenih Država i Kine o carinama donio je olakšanje svjetskim burzama - carine su privremeno znatno smanjene, a pregovori se nastavljaju. Američki predsjednik Donald Trump za to je vrijeme na bliskoistočnoj turneji. U posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje su potpisani unosni ugovori, rekao je da ukida sankcije Siriji. Iako su njegove postaje još i Katar te Ujedinjeni Arapski Emirati, na sastancima su bili i vođe zemalja Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva. Trumpovi izaslanici u Istanbulu će razgovarati s predstavnicima Rusije i Ukrajine o mogućem prekidu vatre. Putin se nije odazvao na izravan poziv Zelensog. Analiziramo što će za područja Turske, sjevernog Iraka i Sirije značiti samoraspuštanje Kurdske radničke stranke, koju Turska i zapad smatraju terorističkom. Kako se razvija stanje u vezi s klasificiranjem njemačkog AfD-a kao ekstremističke organizacije? Što se može očekivati od novog Pape? Urednica: Danja Dubravac

Zašto je Indija napala Pakistan i je li to početak novog rata između dvije nuklearne sile? Također, donosimo najnovija događanja u ukrajinsko-ruskom ratu, kao i ratom u Gazi . Analiziramo izbor njemačkog kancelara u Bundestagu, koji nije prošao kako se očekivalo, ali i izbore u Rusiji, te najnovije događaje u Srbiji. Urednica: Jelena Mikovčić

Dobar vam dan u još jednoj VIZI. Svijet se oprostio od pape Franje, a na sprovodnu misu i povorku na ulicama Rima stiglo je 400 tisuća ljudi. Sad slijedi konklava i izbor novog pape. Donald Trump je pak obilježio 100 dana svog drugog mandata u kojima je donio velike turbulencije za cijeli svijet, a njegov plan za okončanje rata u Ukrajini u 24 sata neslavno je propao. Vladimir Putin za idući je tjedan najavio primirje zbog održavanja velike proslave 9. svibnja, a Indija i Pakistan su pak na rubu rata nakon terorističkog napada u Kašmiru. U Varšavi je Hrvatska preuzela predsjedanje inicijativom Tri mora, Španjolska i Portugal ostali su bez struje, Kanada je dobila novog starog premijera Marka Carneya, Iran i SAD održali su treću rundu nuklearnih pregovora, a na Međunarodnom sudu u Hagu održana je prva rasprava o izraelskoj zabrani rada UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Cijeli svijet se oprašta od pape Franje i prisjeća njegova pontifikata, obilježili su ga mnogi diplomatski napori za uspostavu mira u nizu svjetskih sukoba. Mirovni pregovori o Ukrajini i dalje su u slijepoj ulici. Dok izraelska vojska nastavlja napade na Pojas Gaze, u Egiptu se pregovara o obnovi primirja. Nastavljeni su američko-iranski pregovori o nuklearnom programu. Analiziramo kako je Salvador postao centar za deportaciju SAD-a. U Njemačkoj traje rasprava smije li se crkva miješati u dnevnopolitičke događaje. Urednica: Ana Krolo Molnar

U Ukrajini se pojačavaju ruski napadi na gradove i civile, dok se izgledi za primirje čine sve udaljeniji. SAD je u Omanu počeo pregovore s Iranom o prestanku njegova nuklearnog programa. Svjetskom gospodarstvu i dalje prijete kriza i nestabilnost zbog nepredvidivosti odluka o carinama američkog predsjednika Trumpa. Pritisak na američka sveučilišta novi je Trumpov kontroverzni potez na unutarnjoj političkoj sceni SAD-a. U Njemačkoj su stranke CDU/CSU i SPD postigle koalicijski ugovor o budućoj vladi. U nemoći da odgovore na studentske prosvjede vlasti u Srbiji bez razloga protjeruju pojedine hrvatske državljane. Urednik: Dražen Korda