Radio igra

U „Granatiranju“, Nagradom Marin Držić godine 2019. nagrađenoj poetskoj metadrami Dine Pešuta, pratimo dvije paralelne ispovjedne priče o ljubavnoj žudnji i strasti, o iluzijama i snovima, o potrazi za smislom... Redateljica: Silva Ćapin, igraju: Rakan Rushaidat, Silvio Mumelaš, Barbara Prpić, skladatelj: Damir Šimunović, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić

Davor Mojaš trasirao je u svom rukopisu posljednje putovanje kroz život i književnost gospara Iva Vojnovića koji se, na svojoj bolesničkoj postelji hrva sa snomoricama, javom, predznacima smrti i svojim živopisnim likovima za koje nismo sigurni pripadaju li snu ili javi. U eteričnoj i gotovo pa efemernoj režiji Petra Vujačića, lik Iva Vojnovića živi na rubu, u međuprostoru, čas opijen vlastitom inspiracijom, čas shrvan smrtnim predskazanjima. Nije on sam tu, tu su i “žene salate”, i Orsat i Deša i Made i Ora, prate ga poput pogrebne povorke, proizlaze iz njegovih misli i trče za njegovim mislima kao da s njim nemaju veze. Zvučno putovanje kroz posljednje Vojnovićeve dane putovanje je i kroz raskošnu i opojnu dubrovačku tradiciju koja je oduvijek naginjala bukoličkom izričaju koji izaziva čežnju i divljenje. Režija: Petar Vujačić, dramatizacija: Kristina Kegljen i Petar Vujačić, igrali su: Doris Šarić Kukuljica, Jelena Otašević Babić, Nataša Dangubić, Frano Mašković, Zoran Čubrilo, Maro Martinović, Nikša Kušelj, Tomislav Martić, skladatelj: Maro Market, tonmajstor: Tomislav Šamec, urednica: Kristina Kegljen

Stari mornar će konačno pronaći put prema blaženstvu smrti, uskraćenom mu nakon strašnog grijeha što ga je počinio ubivši mitsku pticu albatrosa. Mnogi će se ljudi i životne priče, međutim, naći u kovitlacu posljednjeg čina njegova iskupljenja. Pisana prema motivu poznate balade “The Rime of the Ancient Mariner” radio-drama “Odlazak staroga mornara” sjedinjuje u sebi sve prepoznatljivosti i karakteristike osebujnog dramskog izričaja Luke Paljetka. Igraju: Božidar Boban, Dubravka Miletić, Špiro Guberina, Pero Juričić, Tomislav Martić, Vera Zima, Branka Cvitković, Slavko Brankov, Mato Ergović, Nedim Prohić, Marina Nemet, Emil Glad, Giga Gračan, Tarik Filipović, Marina Poklepović, tonmajstor: Delka Lambaša Milanov, glazbena urednica: Branka Janjanin-Magdalenić. Režija: Darko Tralić

„Ulasci“ su omnibus triju autora koji kroz različita očišta tematiziraju promjene životnog prostora. Bilo da se radi o studentu koji pokazuje stan novoj cimerici pri čemu Martinić iskazuje svu nonšalantnost studentske promjene mjesta stanovanja, ili hororičan prikaz useljenja u novu kuću mlađeg bračnog para pri čemu sve vrvi od jezovitih trenutaka i mračne atmosfere u drami Anamarije Budimir, ili starije gospođe koja iznajmljuje stan, ali ima jako puno zahtjeva koje treba ispuniti u tekstu Ivane Vuković, „Ulasci“ propituju strepnju, uzbuđenje, strah i prezir prema novim prostorima, preseljenjima, useljenjima u prostore koji tek trebaju postati našima. Igraju: Dunja Fajdić, Ivan Glowatzky, Ivan Đuričić, Biserka Ipša i Mia Krajcar, režija: Stephanie Jamnicky, skladatelj: Domagoj Vuković, tonmajstorica: Katarina Račić, urednica: Kristina Kegljen

Šljivar piše o ljubavi, zaljubljivanju, otrježnjenju i smrti ljubavi onakvoj kakvu je oduvijek poznajemo. Komikom i ironijom nas vodi kroz ovaj koloplet karikaturalnih likova koji su u potrazi za svojim zadovoljenjima, ali dok oni misle da su zadovoljenja dubinske prirode, pokaže se da su tek hranjenje niskih strasti. Netko bira monogamiju, netko samoću, netko menage a trois, ali svi žude za srećom i ispunjenjem. Kako da ne! Igrali su: Ivan grčić, Mila Elegović, Marko Makovičić, Jelena Miholjević i Željko Duvnjak, režija: Mislav Brečić, skladatelj: Stanislav Kovačić, tonmajstor: Tomislav Šamec, urednica: Kristina Kegljen

Autobiografsku knjigu de Saint-Exuperyja „Zemlja ljudi“ za radio je dramatizirala Anamarija Budimir i u toj audio verziji uspjela je zbiti svu raskoš razmišljanja jednog pustolova, pilota i životnog filozofa. Baš poput njegova najpoznatijeg „Malog princa“, i „Zemlja ljudi“ govori o smislu postojanja i ljubavi prema životu, posebno kad se taj život nađe u najjeminovnijom opasnosti. Od letenja noćnim nebom, preko pada aviona u južnoameričkim planinama, do rušenja aviona u pustinji... Sve to ozvučeno je poetičnim i sanjivim svemirima zvuka, prikazujući de Saint-Exuperyja kao jednog ljubopitljivog mudraca. Igraju: Sven Medvešek, Živko Anočić, Frano Mašković, Damian Humski, Mateo Videk, Adrian Pezdirc, Jakov Zovko i Paško Vukasović, dramatizacija: Anamarija Budimir, režija: Iva Srnec Hamer, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glazbeni urednik: Maro Market, urednica: Kristina Kegljen

Pismo Katje Grcić lišeno je ikakve pretencioznosti, njezini likovi su živi, od krvi i mesa, možemo si ih predočiti, posebno kad piše o četvero sad već odrasle djece čiji otac izlazi iz zatvora 20 godina nakon što ih je bacio kroz prozor, jedno po jedno. Ali Grcić ne upada u patetiku; ona radije docrtava ovaj turobni događaj vremenom koje je proteklo i u kojemu su se likovi mogli na ovaj ili onaj način pomiriti sa sudbinom. Ili ne pomiriti. Njezina lica nisu crno bijela, kao ni posljedice tog tragičnog događaja. U režiji Hane Veček razmjeri ovog događaja ne poprimaju patinu grandioznosti već sudbine smješta u prostore privatnoga u kojima se, htjeli ne htjeli, sa vlastitim sudbinama moramo prvo izboriti sami. Režija: Hana Veček, igraju: Doris Šarić Kukuljica, Nataša Janjić Medančić, Lana Barić, Damir Poljičak, Marinko Prga, Rea Bušić i Luka Knez, glazbeni urednik: Maro Market, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, violinistica: Gabriela Kalle, urednica: Kristina Kegljen

Za Kafku je pojam neobičnosti sasvim običan, stoga je i njegova pripovijest „Opis jedne borbe“ sasvim obična kafkijanska priča koja govori o apsurdnosti raslojavanja. Ovo je priča o borbi unutar sebe, o pokušaju da se shvati samog sebe u svijetu apsurda, nedosljednosti, političkih opasnosti, u trenutku kad je identitetu teško ostati u cjelini pa se, da bi se obranio, mora rastočiti u nekoliko verzija samog sebe i tako pokušati preživjeti svijet koji mu je dodijeljen. Igraju: Lovro Juraga, Adrian Pezdirc, Igor Kovač i Mateo Videk, dramatizacija: Rona Žulj, režija: Mislav Brečić, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbena urednica: Franka Meštrović, urednica: Kristina Kegljen

Studentica je zaljubljena u oženjenog čovjeka, a oženjeni čovjek je zaljubljen u studenticu. Trenutke mira odlučili su pronaći na obali, u nekom hotelu koji im ne pruža mir, ni unutarnji, ni vanjski. Između njih tinja ljubav, zamjeranje, ljubomora, čežnja i napetost. Oboje su dovoljno zreli da bi to sve prihvatili i to nosili kroz njihov odnos. Suptilno dramsko pismo Karle Leko u komadu „U stanu bez vode razmišljam o moru“ nosi nas kroz vječna pitanja o mogućnosti ljubavi i nespretnostima njenog provođenja u djelo. Igrali su: Frano Mašković, Nikolina Prkačin i Petra Svrtan, režija: Hana Veček, glazbeni urednik: Maro Market

Karlo je ugledan znanstvenik koji godinama vodi inkluzivni kamp za djecu u priobalnom zaleđu. Marko je mladi čovjek koji je ostavio sina u vrućem automobilu i doveo ga do ruba smrti. Njih dvojica povezani su strašnom pričom koja, iako u Zajecovom „Nestajanju“ fikcionalizirana do ruba fantastike, može biti priča bilo kojeg dječaka kojega sretnemo na ulici. U svom režijskom debiju na radiju redatelj Dražen Krešćć poigrava se krhkim odnosima između članova Karlove obitelji i raspadom braka između Marka i Ane, tvoreći tako dijaboličan koloplet rasula nekoliko obitelji koje su samo htjele biti normalne. Minuciozno portretiranje karaktera, zadiranje u fantastično i čvrsto inzistiranje na melodici i atmosferi odlike su ove radio drame. Režija: Dražen Krešić, igraju: Goran Grgić, Ksenija Marinković, Dado Ćosić, Barbara Đurović, Lana Ujević, Sven Šestak, Ljiljana Bogojević i Lana Meniga, glazbeni urednik: Maro Market, tonmajstor: Dalibor Piskrec

Karlo je ugledan znanstvenik koji godinama vodi inkluzivni kamp za djecu u priobalnom zaleđu. Marko je mladi čovjek koji je ostavio sina u vrućem automobilu i doveo ga do ruba smrti. Njih dvojica povezani su strašnom pričom koja, iako u Zajecovom „Nestajanju“ fikcionalizirana do ruba fantastike, može biti priča bilo kojeg dječaka kojega sretnemo na ulici. U svom režijskom debiju na radiju redatelj Dražen Krešćć poigrava se krhkim odnosima između članova Karlove obitelji i raspadom braka između Marka i Ane, tvoreći tako dijaboličan koloplet rasula nekoliko obitelji koje su samo htjele biti normalne. Minuciozno portretiranje karaktera, zadiranje u fantastično i čvrsto inzistiranje na melodici i atmosferi odlike su ove radio drame. Režija: Dražen Krešić, igraju: Goran Grgić, Ksenija Marinković, Dado Ćosić, Barbara Đurović, Lana Ujević, Sven Šestak, Ljiljana Bogojević i Lana Meniga, glazbeni urednik: Maro Market, tonmajstor: Dalibor Piskrec

Treći dio radijske dramatizacije antologijskog romana „Vježbanje života“ (objavljena 1985.) u kojem Nedjeljko Fabrio kroz povijest dviju obitelji, jedne hrvatske i jedne talijanske, ispisuje i kroniku Rijeke u razdoblju od 1822. do 1955. kada taj grad postaje veliko industrijsko i prometno središte za koje su se trgale brojne velesile, od Francuske, Italije i Austrije do Mađarske i Njemačke. Redateljica, dramatizacija: Vedrana Vrhovnik, adaptacija: Tajana Gašparović, igraju: Livio Badurina, Dražen Šivak, Franjo Kuhar, Robert Španić, Josipa Anković, Nataša Dorčić, Karlo Mrkša, Toma Medvešek, Vili Matula, Joško Ševo, Damir Markovina, Richard Simonelli, Vini Jurčić, Dražen Bratulić, Boris Svrtan, Ugo Korani, Luka Dragić, Josip Ledina, Tin Rožman, Boris Barukčić, Marin Klišmanić, Ivana Buljan Legati, Ana Vilenica, Josip Brakus, Adam Horvat, Martin Deban, tonmajstorica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market

Drugi dio radijske dramatizacije antologijskog romana „Vježbanje života“ (objavljena 1985.) u kojem Nedjeljko Fabrio kroz povijest dviju obitelji, jedne hrvatske i jedne talijanske, ispisuje i kroniku Rijeke u razdoblju od 1822. do 1955. kada taj grad postaje veliko industrijsko i prometno središte za koje su se trgale brojne velesile, od Francuske, Italije i Austrije do Mađarske i Njemačke. Redateljica, dramatizacija: Vedrana Vrhovnik, adaptacija: Tajana Gašparović, igraju: Livio Badurina, Dražen Šivak, Franjo Kuhar, Robert Španić, Josipa Anković, Nataša Dorčić, Vili Matula, Ante Krstulović, Damir Šaban, Damir Markovina, Zijad Gračić, Ugo Korani, Josip Ledina, Boris Barukčić, Marin Klišmanić, Ana Vilenica, Irena Tereza prpić, Marija šegvić, Alen Liverić, Slavko Juraga, Saša Buneta, Elizabeta Kukić, Frano Mašković, Domagoj Janković, Zoran Čubrilo, Josip Brakus, Zoran Gogić, Adam Horvat, Grozdana Horvat, Sara Vukadinović, Adrijan Todorović, tonmajstrica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market

Prvi dio radijske dramatizacije antologijskog romana „Vježbanje života“ (objavljena 1985.) u kojem Nedjeljko Fabrio kroz povijest dviju obitelji, jedne hrvatske i jedne talijanske, ispisuje i kroniku Rijeke u razdoblju od 1822. do 1955. kada taj grad postaje veliko industrijsko i prometno središte za koje su se trgale brojne velesile, od Francuske, Italije i Austrije do Mađarske i Njemačke. Igraju: Livio Badurina, Dražen Šivak, Franjo Kuhar, Ana Vilenica, Lela Margitić, Nina Violić, Silvio Mumelaš, Veronika Mach, Marija Šegvić, Alen Liverić, Ugo Korani, Slavko Juraga, Saša Buneta, Elizabeta Kukić, Maro Martinović, Frano Mašković, Domagoj Janković, Tomislav Martić, Tomislav Štriga, Zoran Čubrilo, Marin Klišmanić, Josip Brakus, Josip Ledina, Zoran Gogić, Irena Tereza Prpić, Adam Horvat, Šimun Bronić, tonmajstorica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market

Pisac Mate i njegova supruga Ana suočavaju se s novinarkom Anitom koja ih reketari, a sve na temelju Matinog skrbništva nad posvojenom djevojčicom. To traje sve dok se Aniti život, po tko zna koji put, ne promijeni iz temelja nakon prometne nesreće. „Kolumna mrtvog djeteta“ četvrti je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila. Igraju: Krešimir Mikić, Barbara Prpić, Iva Kraljević, Goran Grgić, Duško Modrinić i Sara Stanić Blažević, Režija: Dražen Krešić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Kristina Kegljen

Pisac Mate i supruga Ana u beogradskom hotelu suočavaju se s paranojom recepcionera Stanislava koji smatra da je Mate, dok je svirao u bendu prije 40 godina, nanio veliku štetu njegovoj supruzi Milici, što želi provjeriti i mobilnim poligrafskim ispitivačem. „Autogram za Milicu“ treći je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila. Igraju: Krešimir Mikić, Barbara Prpić, Pjer Meničanin, Bernard Tomić, Linda Begonja i Anica Tomić, Režija: Mislav Brečić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Kristina Kegljen

Pisac Mate vraća se u rodne Ričice ne bi li kupio grobno mjesto, ali po dolasku, osim što shvaća da nije poželjno da bude pokopan na mjesnom groblju – jer mu prijatelji iz djetinjstva zamjeraju sve što je pisao u „Ljudima iz voska“ – uviđa da lokalci imaju veze i s dječjim glasovima koji dopiru iz grobnica. „Mi tu“ drugi je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila. Igraju: Krešimir Mikić, Mirela Brekalo Popović, Vedran Mlikota, Zoran Čubrilo, Josip Brakus i Milan Pleština, režija: Dražen Krešić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstori: Srđan Nogić i Marija pečnik Kvesić, urednica: Kristina Kegljen

Piscu Mati i njegovoj ženi Ani na vratima se pojavi Fabijan s neobičnom pričom o svojoj sestri koja tvrdi da njezina presađena rožnica nudi pogled kroz oči glavne junakinje iz Matine slavne predstave. „Gledaj me u oči“ prvi je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila. Igraju: Krešimir Mikić, Barbara Prpić, Vinko Kraljević i Doris Šarić Kukuljica, Režija: Mislav Brečić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Kristina Kegljen

Roman Pavla Pavličića iz 1986. neodoljivo podsjeća na aktualna zbivanja u kojemu obnova od potresa kasni, a centar metropole gubi svoje stanovnike. Jer, kad se Vedran, Klara, Ambroz, Jelena i Zdenka stanu odupirati rušenju Trga slobode svojim tijelima i improviziranim barikadama, njihovi odnosi dovode se u pitanje. Postaje jasno koliko su pod društveno-političkim pritiscima veze i povjerenja među ljudima krhke i nestabilne. U ovoj radijskoj adaptaciji redatelj Goran Ribarić donosi zvučni sraz između intimne priče malog čovjeka koji za oružje ima samo glas i ruke nasuprot velike aparature i mašinerije koja za oružje ima buldožere i bagere. Režija i dramatizacija: Goran Ribarić, igraju: Vedran Živolić, Hrvojka Begović, Marija Tadić, Hrvoje Barišić, Jelena Perčin, Danijel Ljuboja, Andrija Nazlić, Pero Juričić, Ronald Žlabur, Željko Duvnjak, Pavle Matuško. Glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstorica: Katarina Račić

Roman Ivane Sajko Rio bar opisan je kao „mjesto pijanstva, usamljenosti, neuspješnog seksa, mafijaških obračuna, ksenofobije i PTSP-a“, u kojem se grozničavi unutrašnji monolozi miješaju s dokumentarnim svjedočanstvima iz tamnije sfere naše nedavne prošlosti. Nakon niza uspješnih radiodramskih realizacija njenih dramskih tekstova, Ivana Sajko sama je napravila radijsku prilagodbu svog romana, objavljenog 2006. godine. Redatelj: Mislav Brečić; Glazbena urednica: Franka Meštrović; Tonmajstor: Srđan Nogić; Urednik: Hrvoje Ivanković