Prvi glas

„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica Vedrana Pribičević koja komentirajući iransku krizu, Trumpovu igru iscrpljivanja, tzv. 'Netanyahuovu' inflaciju i Plenkovićev deseti paket mjera.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem i našim vojnim analitičarem Goranom Redžepovićem, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon Vladimira Putina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča? 

"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:Želi li Izrael kaos u Iranu?Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?Zašto Rusija profitira od rata?Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?

Bivši ministar gospodarstva iz Vlade Ivice Račana (2000.-2003.) i komentator Telegrama Goranko Fižulić ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.Pitanja koja smo postavili u EP270:Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti? Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine? Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina? Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva? Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Saborski zastupnik Nino Raspudić u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.Pitanja koja smo postavili u EP270:Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je Trump upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator Jasmin Klarić, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. Dario Zurovec nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?Zašto izjava Darija Zurovca o tome da "vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir" miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?Je li Dario Hrebak propustio — kako premijer Plenković voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" Thompsonov efekt?Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja Boške Ban?Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?

Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama Dora Kršul za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom Jelenom Pavić Valentić podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak Zoran Kusovac analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming završetka sukoba?Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?Jesu li jasni ciljevi Donalda Trumpa i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?Hoće li izraelski premijer Netanyahu biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara Merza Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?Što znači Xi Jinpingov poziv na deamerikanizaciju Europe?Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini? 

U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije Alija Hameneija?Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?

U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot Goran Ređepović koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?Ima li Trump plan za izlaz iz rata?

Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?– Postoji li rizik regionalne eskalacije?– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.

"Pretpostavljam da je Plenković dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da Dabru neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor Neven Budak koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?Zašto premijer Plenković pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?