Prvi glas

Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak Zoran Kusovac analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming završetka sukoba?Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?Jesu li jasni ciljevi Donalda Trumpa i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?Hoće li izraelski premijer Netanyahu biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara Merza Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?Što znači Xi Jinpingov poziv na deamerikanizaciju Europe?Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini? 

U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije Alija Hameneija?Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?

U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot Goran Ređepović koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?Ima li Trump plan za izlaz iz rata?

Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?– Postoji li rizik regionalne eskalacije?– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.

"Pretpostavljam da je Plenković dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da Dabru neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor Neven Budak koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?Zašto premijer Plenković pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka? 

Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?Jesu li novi izbori opcij?Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?

“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?

Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju? 

Premijer Andrej Plenković nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. Dario Hrebak (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil Josip Dabro (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.Pitanja koja smo otvorili u EP251:Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?Tko u ovoj krizi stvarno profitira?Jesu li novi izbori realna opcija?Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni? 

U deset Plenkovićevih godina javno zdravstvo sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to Nataša Škaričić, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:Koliko je sporno što je Zvonimir Ante Korda, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?Kako je moguće da Tomislav Madžar, bivši savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac?Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?

Josip Dabro, zastupnik vladajuće, Plenkovićeve većine pjeva Anti Paveliću i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas Jasmin Klarić.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU!  Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?

“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?Vraća li se Angela Merkel u politiku?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?

Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku Doru Kršul.NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE!  Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?Zašto je Alen Ružić dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto? 

Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje Ive Boban Valečić, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i Thompsona u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova anketa oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna Plenkovićev ministar. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245: Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke? Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša  s Istanbulskom konvencijom?Može li Iva Rinčić ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku? 

Smjenu ministra Marina Piletića premijer Andrej Plenković opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 Nataša Božić Šarić, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?Tomislav Ćorić izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, Alen Ružić, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav? 

U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić kaže kako odlazak Marina Piletića i postavljanje Alena Ružića na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.Pitanja na koja smo postavili u EP243:Zašto je Marin Piletić otišao?Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za PlenkovićaJe li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?

Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:Jesu li žrtve ostale u drugom planu?Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini