Povijesne kontroverze

Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. O liku i djelu akademika Stančića u današnjoj emisiji razgovaramo s prof. dr. sc. Iskrom Iveljić i prof. dr. sc. Damirom Agičićem.Epizoda je premijerno emitirana 24. veljače 2026. na HR3.

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Ova verzija epizode nije ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina u radio programu.

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Epizoda je premijerno emitirana 17. veljače 2026. na HR3.

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Ova verzija epizode nije bila ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog limita u radio programu.

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Epizoda je prvi put emitirana 10. veljače 2026. na HR3.

Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i intelektualni suputnik režima NDH. Tko je zapravo bio Filip Lukas? Je li njegovo djelovanje bilo izraz nacionalne samosvijesti ili ideološke zatvorenosti? Kakv je bio njegov odnos prema Židovima i Srbima, a kakav prema Anti Paveliću? O tim i drugim pitanjima raspravljat ćemo u novoj epizodi emisije „Povijesne kontroverze“, u kojoj gostuje dr. sc. Mario Jareb.

U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog terora kojem su bili izloženi Hrvati, Rusini i drugi narodi na području pod okupacijskom srpskom upravom. Govorit ćemo o ulozi paravojnih postrojbi, neistraženim zločinima, ulozi međunarodne zajednice te o važnosti daljnjeg istraživanja i pamćenja tih tragičnih događaja.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“. U prethodnoj epizodi poslušali smo izvatke iz dijela izlaganja na ovome okruglom stolu i zaustavili smo se na razdoblju revolucije 1848. godine, kada je došlo i do otvorenog rata između Hrvata i Mađara. U ovom nastavku Povijesnih kontroverzi poslušajmo što su prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer rekli o razdoblju neoapslolutizma i Hrvatsko ugarskoj nagodbi sve do raspada zajedničke države 1918. godine. Epizoda je premijerno emitirana 3. veljače 2026. na HR3.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nalazile u okviru Habsburške Monarhije. Sa željom podrobnijeg međusobnog razumijevanja, a poglavito jasnijeg viđenja tog turbulentnog razdoblja, 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao je II. okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“ na kojem su učestvovali prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer. Raspravom je moderirala dr. Ana Mladenovics, ravnateljica Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu. U sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušat ćemo dijelove zanimljive rasprave koja se razvila na ovome okruglome stolu.Epizoda je premijerno emitirana 27. siječnja 2026. na HR3

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana interdisciplinarna znanstvena konferencija, a u Tehničkom muzeju Nikola Tesla postavljena je izložba, a potom objavljena je i knjiga "Dva stoljeća železnice u svijetu" dvojice autora dokora Josipa Kajenića i profesora dokora Borne Abramovića. O ključnim inovacijama, o tehnološkim i društvenim prekretnicama, o globalnom razvoju željezničkih mreža, ali i o tome kako se hrvatska željeznica uklapa u taj dvostoljetni narativ razgovaramo s profesorom doktorom Bornom Abramovićem. Epizoda je premijerno emitirana 20. siječnja 2026. na HR3.

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleooradiološka radionica na Kliničkom-bolničkom centru u Zagreb pod vodstvom dr. sc. Mislava Čavke na kojoj su se bioarheolozi i antropolozi upoznali s primjenom radioloških tehnika. Uz brojne zanimljive teme, posebnu pažnju povjesničara privukle su teme o rekonstrukciji lica iz prošlosti na temelju posmrtnih ostataka. Stoga, o paleoradiologiji i rekonstrukciji lica iz prošlosti u današnjoj emisiji razgovaramo s doktorom Mislavom Čavkom, doktoricom Natašom Šarkić i doktorom Fabijem Kavalijem. Epizoda je premijreno emitirana 13. siječnja 2026. na HR3.

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata u mir ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim okvirima. O tome kako je došlo do temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu koji su bili ključni akteri procesa kako je izgledala suradnja između hrvatskih vlasti, srpskih predstavnika i međunarodne zajednice, te koje su bile političke, društvene i demografske posljedice mirne reintegracije. Razgovaramo s doktoricom Anom Holjevac Tuković. Epizoda je premijerno emitirana 25. studenog 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se metodološkim standardima vode, gdje je granica između činjenice i interpretacije, kakve su političke i društvene reakcije na fact checking. Te ćemo razmotriti kakav učinak ovakvi projekti imaju na razumijevanja prošlosti, posebno u područjima koja su opterećena prijeporima, manipulacijama ili ideološkim interpretacijama. O tim pitanjima te posebno o ulozi projekta CroFacta u suvremenom hrvatskom medijskom prostoru, odgovore ćemo tražiti s voditeljima i suradnicima projekta CroFacta Ankicom Šunjić Matković, Julijom Barunčić Pletikosić i Filipom Hameršakom. A u emisiju će nam se svojim komentarom javiti doktor znanosti Branimir Janković, izvanredni profesor sa Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 6. siječnja 2026. na HR3.

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zagreb danas bio nezamisliv. Stoga ćemo u današnjoj emisiji s velikim meštrom družbe profesorom doktorom Mislavom Grćem te povijesničarem doktorom znanosti Krešemirom Reganom govoriti o povijesti družbe, njezinoj ulozi kroz burno 20. stoljeće, o tome što znači čuvati tradiciju u 21. stoljeću, ali i o tome kako se družbu doživljava u javnosti.Epizoda je premijerno emitirana 9. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači svih povijesnih razdobalja od srednjega vijeka do suvremenosti osvrnuli na znanstvene spoznaje i javnu percepciju hrvatske državnosti i vladavine kralja Tomislava. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi završit ćemo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 30. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači osvrnuli na suvremene znanstvene spoznaje i javnu percepciju razdoblja prve polovice 10. stoljeća na hrvatskim povijesnim prostorima. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 23. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. Da bi se dostojno obilježila ova značajna obljetnica u Republici Hrvatskoj organizirano je mnoštvo kulturnih i znanstvenih aktivnosti, skupova, izložbi i tribina, poput milenijske izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu naslovljene „U početku bijaše Kraljevstvo“. U pogledu znanstvene diskusije, a na marginama te izložbe više javnih instituta i strukovnih organizacija 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar zajednički je organiziralo znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ na kojem se je kroz 12 izlaganja pokušalo sagledati suvremene historiografske spoznaje o vremenu vladavine kneza i kralja Tomislava te ujedno razmotriti percepciju toga vremena u javnom prostoru, popularnoj kulturi i obrazovanju. Iako je skup bio obljetničkog karaktera na njemu su iznijete neke vrlo zanimljive i pomalo kontroverzne nove spoznaje, te ćemo stoga u sljedeće tri epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove izlaganja iznesenih na znanstveno-stručnom skupu „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“.Epizoda je premijerno emitirana 16. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Prva Katančićeva znanstvena rasprava Dissertatio de columna miliaria ad Eszekum reporta, objavljena u Osijeku 1782. godine, ujedno je i prva arheološka rasprava u Hrvatskoj. Zbog te rasprave o rimskom miljokazu Katančiću je pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Nadalje, Katančić je načela klasicističke poetike primjenjivao u svojim latinskim i hrvatskim pjesmama, pa je stoga Matko Peić Katančića proglasio glavnim predstavnikom hrvatskog književnog klasicizma. Na taj su se način filolog, pjesnik i teolog spojili u jedno u osobi Matije Petra Katančića, pogotovo ako se uzme u obzir njegov rad na prijevodu Biblije na hrvatski jezik. Sam Katančić nije doživio objavljivanje svoga prijevoda Biblije, koji je tiskan u Budimu 1831. godine i kao takav ušao u kulturnu povijest Hrvatske kao prvi cjelovito objavljeni prijevod Biblije na hrvatski jezik.Upravo zbog svih tih Katančićevih zasluga Grad Valpovo i Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Slavonskoga Broda od 2019. godine zajednički organiziraju u Valpovu kulturno-znanstvenu manifestaciju „Dani Matije Petra Katančića“. Ovogodišnjim Katančićevim danima od 16. do 18. listopada 2025. obilježena je 200. godišnjica smrti Matije Petra Katančića, a manifestacija je imala formu znanstvenoga skupa s nizom izlaganja istaknutih znanstvenika. Skup je otvoren s čak dva plenarna izlaganja dr. sc. Dinka Šokćevića i dr. sc. Roberta Skenderovića, koji su govorili o povezanosti i važnosti Katančićeva djelovanja ne samo za hrvatsku nego i za mađarsku kulturnu povijest. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove iz ovih plenarnih izlaganja posvećenih pomalo zaboravljenom i svakako zanemarenom hrvatskom eruditi Matiji Petru Katančiću.Epizoda je premijerno emitirana 2. prosinca 2025. na HR3.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Ova verzija razgovora o generalu Maksimilijanu Čičeriću nije ranije objavljena na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. studenog 2025. na HR3.