Green Deal Hrvatska

Dragi naši, dobrodošli u Green Deal Podcast Hrvatska! Danas govorimo o povezanosti demografije i klimatskih promjena. Na prvi pogled teško je spojiti  ova dva pojma, no tijekom naših podcasta mogli smo vidjeti kako je danas svaki dio našega života povezan s klimatskim promjenama ili pak, s druge strane, naš život utječe na njih i na prirodni svijet koji nas okružuje. Svjetsko stanovništvo doseglo je osam milijardi i nastavit će rasti sljedećih 40 godina, dok europsko stanovništvo ubrzano stari i se očekuje da će se početi smanjivati od 2026. godine. Taj trend imat će snažan učinak na klimu: - više ljudi troši više resursa, emitira se više stakleničkih plinova, a rast populacije zahtijeva i veću proizvodnju hrane. Sve to pogoršava razine emisija ugljikova dioksida i porast prosječnih temperatura.

Ekstremne visoke temperature rastu po intenzitetu i učestalosti, kao i velike količine oborina. Već smo navikli svakoga ljeta slušati vijesti o velikim šumskim požarima, katastrofalnim poplavama, nesnosnim vrućinama ili neobičnim meteorološkim prilikama. Građani Europe sve su više zabrinuti zbog klimatskih rizika, bilo da žive u blizini šume koja bi se jednog dana mogla pretvoriti u požar, rijeke koja bi mogla poplaviti sve oko sebe, planine koja bi se mogla pretvoriti u klizište ili obale koja se suočava s porastom razine mora i erozijom. Možemo li se zajedničkim snagama borit protiv toga i možemo li se pripremiti na ekstremne vremenske prilike?  

Većina nas spremna je mijenjati način života, odreći se ponekih lagodnosti za dobrobit planeta Zemlje u nadi da ćemo spriječiti daljnje klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša. No, koliko smo uistinu spremni promijeniti svoj život i koliko smo daleko spremni ići kada je u pitanju zaštita našeg jedinog doma? Novinari europske radijske mreže Euranet Plus razgovarali su s mnogim Europljankama i Europljanima  da bi saznali jesu li spremni mijenjati način života zbog zaštite okoliša.  

Svi smo zasigurno barem jednom zamišljali kako će izgledati naši domovi budućnosti. U svojim mislima vidjeli smo sjajne slike zgrada sutrašnjice, sa zelenim krovovima i tehnologijama izvan ovog svijeta, koje nalikuju scenama iz filmova znanstvene fantastike.   I dok kuće budućnosti ostaju plod naše mašte, svaki napredak počinje od najmanje ideje, a te ideje omogućit će svijetu sutrašnjice da odgovori na tekuću klimatsku, ekološku i energetsku krizu. Iako se ne možemo osloniti samo na tehnologije kako bismo promijenili svijet, ponekad jedna mala inovacija može napraviti veliku razliku. Ovaj tjedan, novinari Euranet Plusa, vodeće radijske mreže za vijesti iz Europske Unije, razgovarali su s europskim dizajnerima, arhitektima i drugim kreativnim umovima koji su već jednom nogom u svijetu sutrašnjice.  

Čekanje javnog prijevoza tijekom zimskih mjeseci za mnoge je izazov- posebice ako autobus kasni, vi se žurite, nosite torbe ili kovčege i krećete na put. Sve su to okolnosti zbog kojih mnogi od nas radije uskaču u privatno vozilo. Prije no što potražimo jednostavnija rješenja, trebali bismo imati na umu da je cestovni promet odgovoran za oko petinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Kroz EU politike namjera je smanjiti stupanj zagađenja za 90 posto do 2050. godine. Ukoliko odabiremo javni prijevoz koji u jednome smjeru može prevesti više ljudi, nego osobni automobil, izabiremo manje štetan put i zeleniji način prijevoza. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska pokušat ćemo doznati zašto Europljani odabiru osobne automobile prije nego javni prijevoz i  kako potaknuti ljude, posebice poslije pandemije koronavirusa, da više koriste javni prijevoz?  

Darivanje cvijeća odavno je bila i ostala popularna tradicija u cijelom svijetu: cvijeće je nekima još uvijek najljepši dar kojim razveseljuju svoje bližnje. Darujemo ga kao simbol zahvale, čestitke. Ali najčešće ljubavi. Proslavili smo Valentinovo, mnoge su djevojke i žene od svojih partnera dobile crvene ruže na Dan zaljubljenih, a mi smo, baš kao i naše kolege iz Europe, razgovarali s cvjećarima kako bi saznali više o industriji cvijeća na području Europe.

Ekstremne vremenske prilike, kao posljedica klimatskih promjena, sve su učestalije i snažnije diljem svijeta. Ključni prioritet zelenog plana Europske Unije koji bi zajednicu vodio prema zelenoj tranziciji je ublažiti uzroke klimatskih promjena. Međutim, članice Europske Unije također sve više su prisiljeni razvijati politiku i strategije kako bi pomogle građanima da se prilagode posljedicama klimatskih promjena.   Toplinski valovi i suše dovode do nestašice vode i požara, dok jake oborine mogu uzrokovati poplave i jake oluje. Jedna I druga vremenska krajnost imaju razoran ekonomski, društveni pa čak i psihološki utjecaj na pogođena područja. Klimatske nevolje i tjeskobe rastu jer za one koji život ovisi o zemlji, koju obrađuju, moraju se prilagoditi promjenama.   Ovo godišnje ljeto bio je najtoplije u Europi, prema Službi za klimatske promjene Copernicus. U međuvremenu, 2021. dogodile su se istovremeno katastrofalne poplave u zemljama poput Njemačke i Belgije.  

Prije nekoliko godina većina stanovnika europskog kontinenta nije razmišljala o mogućnosti nedostatka sirovina te izrazito hladnoj zimi u domovima diljem Europe. No, danas je situacija znatno drukčija. Pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini stavove mnogih Europljana bitno su promijenili jer se posljednjih mjeseci svi suočavamo s prekidima u opskrbnim lancima i dovozom važnih sirovina. Upravo zbog toga Europska unija sve više teži prema održivosti, neovisnosti i energetskoj autonomiji, posebice u opskrbi minerala i drugih rijetkih sirovina. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska istražujemo što Europa čini da bi bila što više energetski neovisna.

U današnjoj epizodi Green Deal Podcasta Hrvatska govorimo o prirodi i čovjeku -  njihovoj neodvojivoj povezanosti i utjecaju ljudi koji posljednjih desetljeća često narušavaju ljepotu, zdravlje i budućnost prirode. No, može li se priroda, njezin biljni i životinjski svijet ipak obnoviti? Ostanite s nama i doznajte kako vratiti raj na Zemlju.

Srdačan pozdrav! Dobro nam došli! Vodimo vas kroz zabavne minute novog Green deal podcasta Hrvatska. A zašto zabavnima? Poslušajte u nastavku!   Vratimo se malo unatrag! Od antičkih zabava do današnjih, suvremenih festivala - svijest o načinu zabave te očuvanju okoliša tijekom njihova održavanja umnogome se promijenila.   Nekadašnju mladenačku bezbrižnost zamijenila je strepnja zbog ratovanja u svijetu, pandemije, gospodarske krize i klimatskih promjena.  

U posljednjih 200 godina javno zdravstvo u Europi doživjelo je mnogobrojne iskorake upravo zahvaljujući promicanju higijene. Pandemija koronavirusa pridonijela je boljem održavanju higijene.   Premda bismo pomislili da je to poboljšalo naše zdravlje, postavlja se pitanje - ima li naša težnja za čišćim načinom života lošu stranu? Jesmo li pronašli pravu ravnotežu između higijene i zaštite okoliša?   Govorit ćemo o opasnostima dezinfekcije, i istražiti ima li istine u staroj izreci da je čistoća odmah pokraj pobožnosti.

S nestankom mnogobrojnih malih farmi i sve lošijom situacijom u poljoprivredi, negativnim posljedicama jeftinog uvoza hrane i klimatskim promjenama, poljoprivreda se na prvi pogled ne čini kao atraktivan posao za mlade Europljane. Pa ipak, svjedočimo da je proizvodnja hrane važnija nego ikad prije. Europa doista treba nov naraštaj poljoprivrednika koji su spremni zaprljati ruke i prionuti na posao. Činjenica je da je europski je poljoprivredni model  u krizi. Prema izvješću Europskog parlamenta objavljenog u travnju, broj poljoprivrednih gospodarstava u EU pao je s oko 15 milijuna na 10 milijuna i to u razdoblju između 2003. i 2016. godine. Najveći pad bilježe mala poljoprivredna gospodarstva do 5 hektara zemlje. Ona su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki. Naime, dok veliki dobivaju najviše potpore, mali su zakinuti jer imaju manje poljoprivrednih površina. Ako se takav trend nastavi, u Europskoj uniji bi do 2040. moglo ostati manje od 4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava – što predstavlja pad od nevjerojatnih 62 posto u odnosu na broj iz 2016. Postavlja se pitanje - što bi moglo privući mlade poljoprivrednike da se okrenu baš toj djelatnosti? 

Premda utjecaj klimatskih promjena na naš svakodnevni život posljednjih godina ne možemo osporiti jer smo svjedoci turbulentnih promjena koje se događaju u prirodi i okolišu, još postoje oni koji klimatske promjene – poriču. U znanstvenoj zajednici, a samim time i u društvu, globalno zatopljenje smatra se činjenicom, no ima onih koji tu tvrdnju dovode u pitanje. Opovrgavanjem klimatskih tema je kojom se bavimo u ovoj epizodi.

Sigurno su vam poznati Whatsapp, Facebook, TikTok, iMessage, Messinger, Snapcha, i još, mogli bismo reći, bezbroj mobilniih aplikacija koje svakodnevno koriste ljudi diljem svijeta. Ujutro, tijekom dana, nakon ručka, na poslu, u školi, u šetnji, kupovini – društvene mreže i aplikacije koristima doista tijekom cijeloga dana. No, može li lajk onečistiti okoliš? Kakav je utjecaj naše upotrebe interneta na klimu? Kakav utjecaj imaju sve fotografije i video zapisi koje svakodnevno objavljujemo na društvenim mrežama? Šteti li okolišu gledanje filmova putem poznatih svjetskih internetskih platformi? Doznajte u nastavku našega Green Deal Hrvatska Podcasta Hrvatska.

U novoj epizodi Green deal podcasta bavimo se klimatskom anksioznošću, čije su najveće žrtve mladi ljudi diljem Europe. Ona raste s pitanjima poputih ovih: uznemiruje li vas nepodnošljiva, neuobičajena vrućina proteklog ljeta? Zbunjuje li vas činjenica da sve više smokava raste u kontinentalnoj Hrvatskoj? Žudite li na snijegom koji nikako da padne, i hvata li vas nostalgija pri pomisli na davno nestale snjegove srednje Europe?

Je li tehno-solucionizam, uvjerenje da će tehnologija jednog dana spasiti planet, fatamorgana? Ili inovacija doista može biti prekretnica? Naša europska mreža novinara istražuje.

Europsko društvo mora zbiti redove ako želi uspješan prijelaz na klimatsku ekonomiju. Poslušajte u novoj epizodi koju vam donosi Euranet Plus.

Koje su vještine potrebne tvrtkama da se snađu u zelenoj tranziciji i suoče se s klimatskim izazovom? Neke od odgovora poslušajte u novoj epizodi našeg Green Deal podcasta. 

Kako bi privukli pažnju medija, radikalni aktivisti pribjegavaju nenasilnom građanskom neposluhu. No djeluje li to? Istražujemo u novoj epizodi našeg zelenog podcasta, donosi Euranet Plus

Onečišćivači bi se trebali osjećati odgovornima za štetu koju nanose društvu. No, je li moguće nagrađivati ponašanje koje želite pojačati ili pak sankcionirati nepoželjna ponašanja za dugotrajno poticanje pozitivnih promjena, uz već poznatu metodu batine i mrkve?   Kako bi se uspješno nosili s izazovima koje nam nameću klimatske promjene potrebno je žrtvovati pojedine postupke te podnijeti veće troškove kako bi svi zajedno imali bolju i zdraviju budućnost. Jedno od gorućih izazova današnjice, o kojemu danas govorimo u novoj epizodi podcasta je pitanje: Treba li društvo u cjelini plaćati čišćenje nereda koji je napravio relativno mali broj velikih zagađivača? Odnosno oni zagađivači koji često ostvaruju značajnu dobit od svojih ekološki nezdravih aktivnosti?