Discover
Koɗo men hannde

977 Episodes
Reverse
Mali, ɓadike lewru, golle no uytii walla dartii e baŋŋe heewɗe e nder leydi ndin haa hewti Bamako. Ko ŋakkere kuɓɓam nde meeɗaaka yi'eede saabii ɗum. Ŋakkere fuɗɗiinde gila fedde kuliyankoore JNIM toŋi naatugol karbiran e nder ndii leydi. Ndee fedde yamiri kadi rewɓe yiilotooɓe e nder Mali tiggagol, suuma ko’e maɓɓe. Gila ɓee kuliyankooɓe ɓami ɗee pellitte, alaa ko ardiiɓe Bamako nantini. E bi’ol Mamadou Omar Ly, hertorɗo Diiwal Sahel, ɗee, ko maale holluɗe wonndema cemmbe kuliyankaaku hino ɓeydaade e nder ndii leydi. O ɓeydi, kulol no woodani Mali e nder dumunnaaji arooji si oo alhaali waylaaki. Ko kanko woni koɗo hannde. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah
E on saaha, hino ɓadii konunkooɓe 30 waraaɓe caggal tuumeede liɓugol laamu. Gila ɗum, ɓeynguuli walla jom cuuɗi ɓeen konunkooɓe hino jokki ƴamugol hakkeeji maɓɓe. E kabaaruuji heɓaaɗi, laamu Mauritanie hino e laawol tottugol ɓe kaalisi. Kono woɓɓe e kooreeji ɓee konunkooɓe waraaɓe jaɓaa ndee eɓɓoore, no tawaa e ɓen Maïmouna Alpha Sy ardiiɗo fedde ɗin koreeji. E bi’ol makko njoɓtaari waawaaka jaɓeede caggal sariya. Ko kanko woni koɗo men hannde. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Madagascar wonii leydi araniri e nder Afrique ndi sukaaɓe Gen Z, sukaaɓe ɓe duuɓi mumen toowaali saabii liɓal laamu. Caggal jonte ɗiɗi seppo ɓee sukaaɓe, konu Madagascar liɓii laamu Andry Rajoelina. Wurin oo hooreejo leydi kiɗɗo dogii yalti Madagascar. Ko colonel Mikael Randrianirina (Rand-ja-nirin) ardii nguu konu ciwliingu laamu nguu. Ko holno ɗii seppooji fuɗɗoriiɗi e ƴamal nguurɗam moƴƴam sakkitori e liɓugol laamu ? Tawi si/mbele ɓee konunkooɓe ƴettuɓe laamu waaway waɗande ɓee sukaaɓe faale maɓɓe ? Mbele ɓee konunkooɓe jonnitay nguu laamu siwilɓe ? Koɗo men hannde ko Alpha Ousmane Diallo, jaŋnginoowo taariika Afrique. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah
En waawi waɗude ko aduna on fow sikkunoo waawa laataade. Ko ɗii konnguɗi hooreejo Amerik holliri weltaare makko hankin saaho nde sarti Jam hakkunde Hamas e Israël siifete. Mawɓe leyɗe Moyent Orient fow weltori ngal kawral. Wano ardiiɗo Egypten Abdel Fattah al-Sissi nantini wonnde ko Donald Trump tan waawi tabintinnde jam e nder ngal diiwal . Wona e ngol laawol ɗoo Donald Trump fuɗɗii ñippude lurre e nduu adunaaru. O darinoke haa kawral heɓaama hakkunde RD Congo e Rwanda, caggal nde o artiri jam hakkunde Inde e Pakistan. Hol saabi oo mawɗo Dawlaaji Ndentuɗi Amerik hino ñippude ɗii kareeli? Ko holɗum o saati heɓude? Ko noone hommbo e diplomasi o woni e gollirde? Koɗo men hannde ko Dr Abdu Bah, hertorɗo jokkondire hakkunde leyɗe. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Kawral jam hakkunde Israël e Hamas siifaama Hankin. Nden siifannde waɗii yeso Donald Trump. Oo hooreejo Dawlaaji Ndentuɗi Amerik nantinii wonndema nagl kawral artiran jam duumiiɗo e ngal diiwal. Hamas accitii Israyelnaaɓe wuuruɓe 20 ɓe ɓe ciwliino. Israël kañun kadi yoppitii Palestinaaɓe ɓadiima ujune ɗiɗi. Egguɓe e diiwal Bande de Gaza ujune ujuneartii e galleeji maɓɓe, ɗi konu Israël bonni. Taw si ngal Kawral tabintinay jam hakkunde Israël e Hamas? Ko holɗum ngal battinta e nder Moyen Orient? Ko holɗum wonata janngo fedde Hamas, haanunde ɓorteede kaɓirɗe riiwe si en tuugike e sarti eɓɓaaɗo oo? Koɗo men hannde ko Anta Barry hertorɗo dawro. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Suɓngooji lefol laamu Côte d’Ivoire, ko ɓe kanndidaaɓe njoyo kadi ɓe njogii ko jonte ɗiɗi ngam holnugol ɓiɓɓe leydi ndin suɓagol ɓe. Alassane Ouattara hooreejo leydi ndin, Jean Luis Billon, Henriette Lagou, Simone Ehivet e Ahoua Don-Mello fuɗɗike oorngal maɓɓe gila e lannoode ndee yontere faltiinde. Ɗii suɓngooji hooreyaaku ko ñande 25 nduu lewru waɗata. Laurent Gbabo, Tijjan Thiam e Guillaume Soro tawetaake e majji, sabu njuɓɓundiiji leydi ndin riwiinoɓe. Pellital ngal ɓe sali. Ko ɗum si ɓe noddude seppooji e nder leydi ndin waɗii jonte. Taw si ɓee lunndiiɓe laamu sakkitoray bammbugol kanndidaajo goɗɗo? Ko holno ngal oorngal saatii eƴƴirde? Ko toɓɓe honɗe ɓurte yeewteede e maggal? Koɗo men hannde ko Mamadou Mouctar Diallo, hertorɗo dawro. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Cameroun, ɓiɓɓe leydi ndii suɓoto hooreejo keso e oo alet, 12 lewru 10 ɓuru. Kanndidaaɓe e ɗii suɓngooji jokkan oorngal maɓɓe haa ñande jamma aljuma 10 lewru 10ɓuru. Heewɓe e maɓɓe woɗɗinii yiilagol e nder laral leydi ndin. Wano Paul Biya hooreejo Cameroun gila duuɓi 43, mo heewaaka yi’eede, ko Maroua tan e yahi e ndee talataare. O fodii sukaaɓe ngal diiwal o jokkay golle makko ɓamtooje leydi ndin. Taw si ɓee sukaaɓe jaɓii ɗii konnguɗi Paul Biya ? Holko wonata darnde Bello Bouba Maigari e Issa Tchiroma jeyaaɓe e ngal diiwal e ɗii suɓngooji ? Luulndiiɓe laamu nguu waawaali fottude ɓaawo kanndidaajo go’oto, mbele ngal luural maɓɓe ɓeydanay Paul Biya cemmbe, o foola ngoo suɓngo? Koɗo men hannde ko Dr Mouhamadou Ahmadou jannginoowo e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirdi. Himo jaaboo e laamnde Ibraahiima Timmbi Bah
‘‘Senegal ko leydi ndi jam tabiti e mun. Leydi hertaniindi wiltinooɓe jawdi’’, ɗii ko konnguɗi Abdourahmane Sarr, jaagorɗo Senegaal halfinaaɗo faggudu. Ko kanko woni koɗo men hannde. E bi’ol makko assugol oogirɗe fawiiɗe e kuɓɓam ɓeyday ɓamtaare faggudu leydi ndin. O nantinii ɗii konnguɗi e sahaa mbatu fagguduyankeewu, Forum Invest In Senegal, woni e waɗude to Diamniadio. Abdourahmane Sarr no jaaboo e lamnde Bruno Faure
Laatagol hooreejo jaagorɓe France woni huunde sattunde. Ardiiɗo jaagorɓe leydi ndii jonnitii walla rootiima laamu mum, hanki. Ko saabi Sebatien Lecornu ɓami ngal pellital ko luure ɗe suɓagol jaagorɓe makko jibini. Hay so tawi Emmanuel Macron, hooreejo leydi ndin jaɓii ngal pellital, o ñaagike Sebatien Lecornu yeewtidugol e cenɗeɗee fow ngam heddagol e jullere makko. Huunde nde weeɓa heɓugol, e bi’ol Mamadou Deme, renndoyanke, taskotooɗo politik. Ko kanko woni koɗo men hannde. E faandu haala Ibrahima Timbi Bah, o holli yi’annde makko e ko saabii ngal luural hakkunde dawroyankooɓe France.
Madagascar, waɗi balɗe hannde ko sukaaɓe ujune hino waɗude seppooji ngam ƴamugol nguurdam moƴƴam. Wano ɗen murte hino waɗude Maroc. Kono ɗii seppooji ko Sri Lanka, Philippines e Népal ɗi fuɗɗori. Toon, ɗi liɓii laamuuji ɗuuɗuɗi. Ɓee sukaaɓe wonuɓe caggal majji koɓe duuɓi mun toowaali jibinaaɓe e hitaande 1995, mawnidɓe e karalle kese ɗee woni internet, eɓe mbiye Generation Z. Holko woni mbaadi ɓee sukaaɓe walla holno ɓe cifortee ? Holko woni ƴamal maɓɓe ? Taw si ɗii seppooji saaboto liɓe laam ? Koɗo men hannde ko porofeseer Alpha Amadou Bano Barry, renndoyankeejo, toowa ganndaljo. Himo jaabo e lamnde Ibrahima Timbi Bah
Senegal, ñawu wi'eteengu fièvre de la vallée du Rift saabike mayde yimɓe 8 gila ñannde 13 lewru 9ɓuru. Ko ɓuri heewde, ko daabaaji ɗii raaɓinta nguu ñaw caggal nde ɓoyɗi fiɗiɗi. Ko Diiwal Saint-Louis e Louga ndee nawnaare ɓuri jaalaade. Nde raaɓi ko timmi yimɓe 40. Ko holɗum woni maale fièvre de la vallée du Rift ? Taw si hinde jogii lekki ? Ko holno nde dannditorte ? Koɗo men hannde ko Dr Mamoudou Bocoum, toppitiiɗo cellal e nder Diiwal Podor. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Guinee, Suɓngooji hooreyaaku waɗan ñannde 28 lewru 12ɓuru. Ko ɗum dekere mo Général Mamadi Doumbouyan ardiiɗo laamu faddewu ƴetti holli. Ɗee wote waɗan caggal nde Ginenaaɓe suɓii sariya mawɗo keso leydi ndin e nduu lewru faltiindu. Si ɗee wote laatike ɗe rawnoto laamu faddewu ɓooyungu gila htaande 2021, saaha nde Général MamadiDoumbouyan liɓunoo laamu Alpha Condé. Hay si tawi ardiiɗo nguu laamu faddewu anndinaali si o tawete e ɗee wote, ɗimmooɓe makko woɓɓe nantini o laatoto kanndidaajo e ɗii suɓngooji. Taw si Guinée no jogii karallaagal fewnugol ɗii suɓngooji no laaɓiri ? Mbele Cellou Dalein Diallo, Alpha Condé e Sidya Touré, dawroyankooɓe mawɓe, doguɓe fattii caggal leydi waawan taweeede e ɗii suɓngooji ? Koɗo men hannde ko Ibrahima Balayah Diallo, ƴettoowo konngolforces sociales de Guinée, fedde sosieyete siwil. Himo jaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
Ñalnde 30 lewru 9ɓuru hitande 2022, Kapiteen Ibrahim Traoré ciwlii laamu, e ballal woɓɓe e konunkooɓe. Ɓe liɓi hooreejo laamu faddewu ciwliino kanko kadi laamu Paul-Henri Sandaogo Damiba. Cagal nde o heɓti laamu ngu Kapiteen Ibrahima Traoré, wiyi faandaare makko aranere ko habugol kuliyankaaku e nder leydi ndi no ɓuriri moƴƴude. Pelle jihadiyankooɓe ina njoginoo ko famɗi fof 40% e leydi ndii, e wiyde Duɗal Jaŋde Kisal (ISS). Ndeen Ibrahim Traoréhollitii pellital mum haɓaade ɗeen pelle jihadiyankooɓe e heɓtude ɗeen geɗe leydi ndii, e yuɓɓinde woote demokaraasi e nder hitaande aroore ndee. Duuɓi seeɗa caggal ɗuum, Kapiteen Traoré hollitii wonde ko ɓuri himmude e makko ko hisnude ngenndi ndii , wonaa woote ɗee. Duuɓi tati caggal nde o heɓti laamu ngu, hol ko mbaaw-ɗen janngude e gollemakko? Mbele woodi fuɗɗoode huutoraade fodoore makko ko faati e kisal e ndeenka? Ndongo Samba karallo ko faati e dawrugol e leyɗee sahel yeewtiii e Abdoulaye Diallo . Ko kanko woni koɗo men. Heɗoɗee
Jonnde 80ɓiire fedde ngootaagu winndere joofay altine hannde 29 lewru 9ɓuru to New York. Jonnde ndee waɗi ko e sahaa nde winndere ndee wuuri caɗeele,teentinii noon ko yowitii e hare aafiiɗe hakkunde Russie e Ukraine e caɗeele fewndiiɗe to Palestine. Ina jeyaa e ko ɓuri tentude e ndee jonnde, ko ko France e ko ɓuri leyɗeele sappo goɗɗe njaɓi (qirrii) goodal dawla Palestiin.. Nde ɓe kaaldata e batu nguu, heewɓe e ardiiɓe leyɗeele e laamuuji Afrik noddii yo njuɓɓudi ndii wayle. Woɓɓe ɓuri haalde ko geɗe ngenndiije, ko wayi wano leyɗeele jeyaaɗe e dental leyɗeele Sahel, gonnduɗe hannde e caɗeele kuliyaŋkaagu. Ko holno potɗen yiirude golle ONU e nder caɗeele jam e kisal woodaaɗe hannde ɗee, duuɓi 80 caggal ko ndee fedde sosaa ? Mbele Fedde ngenndiije dentuɗe ina foti wayleede ? Mbele haa jooni duunde Afrik ina waawi jogaade darnde e nder salndu ndee fedde tambiinde kisal? El Hadj Amadou Oury Diallo, gollaynooɗo e nder ONU, gonɗo hannde e foftere yeewtidii e Abdulaay Jallo. Ko kanko woni koɗo men hannde.
Emmanuel Macron hollitii lawɗini France jaɓi dowla Palestine. Hooreejo leydi France ƴettii ngal pellital, fuɗɗiingal lebbi keewɗi jooni, to jonnde 80ɓiri Dental Adunaaru (ONU) altine ñannde 22 nduu lewru. Ko caggal ɗum Emmanuel Macron waɗidi e France 24 e RFI yeewtere keeriinde. E nder ndee yeewtere, o teentinii ko feewti e peeje yowitiiɗe e dawlaaji ɗiɗi wonande Palestine e Israel, e ngonka Fuɗnaange hakkundeere Asiya ( Moyen Orient). O hollitii sabaabu ngal pellital ngal o ƴetti, tawi faandaare mum ko yo Hamas accitu Israyelnaaɓe ɓe ɓe ciwlii kono kadi e dartinde hawre ndee hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee. E bi'ol makko, ko qiraade goodal dawla Palestine tan woni fehre ngam seerndude Hamas. Hannde, ko kanko woni Koɗo men, eɗen ndokka on heen seeɗa e ndee yeewtere luggiɗnde nde kanko Emanuel Makron waɗidi e Elisabeth Allain mo France 24 e Arnaud Pontus mo RFI. Heɗoɗee
Burkina Faso, Mali e Niger kolliti jaltugol mum en e ñaawirdu winndereyaŋkoooru wieteendu CPI. E nder bayyinaango ngo ɓe ɓayyini e altene, leyɗeele tati jeyaaɗe e Dental Dowlaaji Sahel ɗee, cemmbinii ko ɓe mbiyata nduu suuduhuutoraaka no haaniri. Ɗee leyɗeele tati dentuɗe, e gardagol konunkooɓe, kollitii wonde ngal kuulal, ƴettaangal ko yaawi, ina jeyaa e yiɗde mum en tabitinde njiimaandi mum en haa timma. Hol no ngol yaltugol maɓɓe foti yaarude ? Mbele ngol yaltugol ɗee leyɗe ina gooŋɗini? Hol batte sariya, haa teeŋti noon e Iyad Ag Ghali, hooreejo GSIM, mo nduu suudu hokki talkuru nanngirdu ? Hol ko woni garoojum nduu suudu windereyankooru ndu goɗɗe e leyɗeadunyankooje jokki e ñiŋude? Me Hamidou Barry awokaa kadi gardiiɗo Kawtal Gine CPI yewti e ɗum e Abdoulaye Diallo. Ko kanko woni koɗo men.
Mali mawninii hanki duuɓi 65 jeytaare leydi mum e teddeendi mawndi. E nder ñaaƴo siwil, konu, konunokooɓe Mali, baɗnooɓe maande mum e oon sahaa, holliri kaɓirɗe konu keewɗe. Ngoo ñaaƴo konu, waɗnoo e tawtoreede hooreejo leydi ndii, hono Seneraal Assimi Goita, ina luuldi e ko teskaa e nder diwanuuji goɗɗi. Ñalnde 16 nduu, lewru jihaadiyaŋkooɓe Jnim e wideyoo ɓe holluno konunkooɓe 61 Malinaaɓe e Burkinaaɓe ɓe ɓe mbiyi ɓe nanngii e nokkuuji keewɗi. E nder ɗuum, e nder won e diiwanuuji leydi ndii, yimɓe nokkuuji ɗii puɗɗiima tampude caggal uddere nde kuliyankooɓe mbadi, ko ɗum seedaa e bayyinaango guwerneer Mopti, tabitinoowo ŋakkeende carburan. Hol no paamirten ngol mawningol ñalaande jeytaare mum e nder ooɗoo sahaa rafi kisal ɓeydotoonde ? Mbele ɗee kaɓirɗe konu, ɗe Bamako ƴaañii no feewi, ina heddinoo ngam haɗde kuliyankaaku e nder leydi Mali ? Abdoulaye Diallo yewtidi heen e koɗo makko biyeteeɗo Mansour Ly, karallo sahel. Heɗoen mo.
Altine hannde, Emmanuel Macron, hooreejo France ina ɗaminaa maa o heɓtin goodal dawla Palestine e yeeso batu huuɓtidinngu fedde ngootaagu winndere. Ngal pellital ngal leydi France ƴetti ina jeyaa e golle dipolomaasi ɓurɗe yaajde ɗe ɓe mbatdi e Arabie Saoudite. Leyɗeele ɗiɗi ɗee ina njooɗtorinoo yuɓɓinde batu ONU e maayirde lewru 7ɓuru, batu yowitiingu e pehe ko faati e dawla Palestine. Tiitoonde ndeen winndannde ko « Declaration de New York » firti hollitol New York. Ko leyɗeele teemedere e capanɗe nayi e ɗiɗi ngooti nde, leyɗeele sappo calii. Ina tawee e ɗeen caliiɗe Israel e Amerik. Faandaare ndee winndannde ko sosde dowlaaji ɗiɗi Palestine e Israel, tawo Hamas ina yalta e jeewte ɗee, ɗum ko e sahaa mo Israel jokki hare mum e nder bande de Gaza. Mbele ɗee peeje France na mbaawi tabitde? Mbele ina waawi dartinde hare hakkunde Israel e Palestiin? Ngam yaajnaade heen Abdoulaye Diallo bismiima Mamadou Sanoussy Diallo, hertorɗo leyɗe Moyen Orient.
To Gine, Oorngal suvngooji eey walla alaa alaa ɗii woni "referendum" joofata ko jamma alkamiisa hannde. Ñande alet 21 lewru ndu ngonɗen, fodde yimɓe miliyonji 6,7 noddaama to cuuɗi gootirɗi ɗii ngam suɓaade walla salaade sariya keso oo. Lanndaaji tati mawɗi luulngo ngoo jeyetaake e ɗii suɓngooji. Ko ɗi jowaaɗi lebbi tati. Holko ɓeto ngo mbaaw-ɗen waɗde e ngal oorngal? Holko eeraango ngam salaade wootude battinta woote ɗee, haa teeŋti noon e keewal yimɓe ngal? Mohamadou seydou Baldé woni koɗomen hannde. Oo yeewtidii e Abdullaay Jallo.
To Kamerun ñande aset 14 lewru 9ɓuru ɓennuɗo oo to Yaoundé, fedde wiyeteende Union pour le changement en 2025 toɗɗiima gonnooɗo jaagorɗo leydi ndii, hono Issa Tchiroma Bakary wonde kanndidaa nanondiral ngam luulndaade hooreejo leydi ndii, Paul Biya, e suɓngooji baɗooji ñande 12 lewru 10ɓuru 2025. Kono wonaa luulndiiɓe ɓee fof ahdi e ngal pellital. Luulndiyaŋke ɓurɗo heɓtineede, Maurice Kamto, mo suudu dosgal leydi ndii riwti kandidaagu mum yaltinaani tawo yamiroore woote, hay so tawii kaaldigal hakkinde pelle politik ɗee ina njokki. Holno paamirten ko saabi ngo suɓngo Issa Tchoroma Bakary? Mbele kanndidaaɓe luulndo ngoo jaɓat jiŋngande Tchoroma? Hol darnde Maurice Kamto foti jogaade e nder luulndo ngoo ngam foolondirde e Paul Biya ? Koɗo men hannde etiima jaabaade ɗee naamne. Oon ko Doktoor Abo Mohamadou, jannginoowo, biɗtoowo, kadi ko taskotooɗo politik. O yeewtidii e Abdoulaye Diallo.