Discover Pantelićev Georeport
Pantelićev Georeport

Pantelićev Georeport
Author: Velike priče
Subscribed: 27Played: 684Subscribe
Share
© Velike priče
Description
Željko Pantelić polazi od ideje da izađemo u susret onima koji više vole da slušaju nego da čitaju, a cilj nam je da počnemo da komuniciramo direktno sa vama i da debatujemo o velikim spoljnopolitičkim temama.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
96 Episodes
Reverse
Dobro došli u 105. izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. U ovoj epizodi vraćamo se rusko-ukrajinskom ratu i odmah da odgovorimo zašto je samit Trampa i Putina u Budimpešti odložen do daljeg: jednostavno, Rusi nisu hteli da prihvate američki preduslov da bi došlo do susreta u glavnom gradu Mađarske, a to je primirje na ukrajinsko-ruskom frontu. Takođe, Moskva nije načelno htela da prihvati rešenje po kojem se zamrzava linija fronta i defakto se priznaju okupirane teritorije kao deo Ruske Federacije. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CIV izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Francuska je danas najveći "evropski bolesnik", daleko ozbiljniji od Nemačke u kojoj su demohrišćani i socijaldemokrate formirali koaliciju da bi se suprotstavili rastu Alternative za Nemačku, ili od Španije gde vlada Pedra Sančeza opstaje na većini od samo jednog poslanika u parlamentu, ili od Velike Britanije gde je ubedljivo najpopularnija partija Najdžela Faraža Reform UK, a Ilon Mask forsira svog prijatelja neofašistu Tomija Robinsona.Peta republika je ušla u zamku u kojoj je Italija bila godinama: vrtoglavi rast javnog duga, slab privredni rast, povećanje tzv. spreda koji automatski povećava cenu servisiranja duga i menjanje vlada kao na traci, u proseku po jedna svake godine. Zato se ovih dana prave poređenja između Francuske i Italije i podseća kako su se Angela Merkel i Nikola Sarkozi smejali problemima Italije Silvija Berluskonija pre 14 godina kada su ga primorali na podnošenje ostavke. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CIII izdanje Georeporta na portalu „Velike priče“. Na stolu je politika proširenja EU. U poslednjih godinu dana došlo je do dramatičnog raslojavanja grupe država kandidata za članstvo u EU. Na jednoj strani imamo četiri zemlje koje predano rade na reformama i trude se da ispune uslove iz evropske agende, a na drugoj četiri koje ili ne rade ništa ili rade vrlo malo. U prvoj grupi su Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija, a u drugoj su Srbija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Kosovo. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CII izdanje Georeporta na portalu Velike priče. Dve godine su prošle od terorističke akcije Hamasa protiv građana Izraela, u kojoj su ubijene 1.194 osobe svih uzrasta, a 250 je oteto. Odgovor Izraela bio je, kako se lako moglo pretpostaviti, žestok i surov. Razmere humanitarne katastrofe su ogromne, nesumnjivo se radi o masakru civilne populacije koja je dvostruka žrtva: s jedne strane Hamas ih koristi kao živi štit, a izraelske snage, uključujući i palestinske klanove koji rade za IDF, često koriste prekomernu silu i neselektivno bombardovanje koje povećava broj nevinih žrtava. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u 101. izdanje Georeporta na Velikim pričama. Ovo izdanje je posvećeno slučaju Epstin, odnosno jedinoj aferi koja bi mogla da košta Donalda Trampa gubitka vlasti. Ne postoji tako plodno tlo za zavere i zakulisne igre kao u SAD. Dve trećine Amerikanaca i danas veruje da je ubistvo Džona F. Kenedija plod zavere i da je Li Osvald bio samo žrtveni jarac. Gotovo polovina Amerikanaca je ubeđena da Nil Armstrong i Baz Oldrin nisu kročili na Mesec i da je misija Apolo 11 realizovana u režiji Holivuda a ne NASA. Dobar deo je mišljenja da je 11. septembar neka vrsta unutrašnje ujdurme i obračuna unutar različitih struja "duboke države", baš kao i da su vlasti sakrile dokaze o poseti vanzemaljaca u Rozvelu u Novom Meksiku. Iz prethodno rečenog prirodno proizilazi da malo ko veruje da je Džefri Epstin izvršio samoubistvo. Donald Tramp je specijalista za konstruisanje zavera i širenje, kako bi rekli njegovi saradnici, alternativnih istina, što je samo lepši način da se kaže laži. Još je sveže sećanje na širenje priče da Barak Obama nije rođen na američkom tlu i da posledično ne može da bude predsednik SAD, odnosno da je varalica koja je uzurpirala Belu kuću. I pored toga što je objavljen originalni izvod iz matične knjige rođenih Obame, koji nedvosmisleno potvrđuje da je rođen na američkoj teritoriji, dobar deo Trampovih glasača i dalje veruje da je Obama uzurpirao funkciju predsednika SAD.  Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobrodošli u stoto izdanje Georeporta na portalu Velike priče. Ove nedelje se u Njujorku tradicionalno okupljaju planetarni lideri na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Ovogodišnji skup će biti poseban po tome što će se obeležiti 80 godina postojanja planetarne organizacije, ali i po lansiranju reformi kolokvijalno nazvanih "UN80".Predviđanje Vinstona Čerčila da će Ujedinjene nacije postati Vavilonska kula modernog sveta u dobroj meri se ostvarilo. Ali ni on nije mogao da predvidi da će se UN pretvoriti u jednu antidemokratsku, korumpiranu, parazitsku i izrazito skupu organizaciju. Sa porastom broja članica, i to uglavnom država sa diktatorskim ili u najboljem slučaju autokratskim režimima, uz duboko ukorenjenu korupciju, progresivni rast uticaja Kine i sve veću nezainteresovanost SAD za Ist River, Ujedinjene nacije su na putu da postanu kineska longa manus, odnosno produžena ruka.Ujedinjene nacije su mamutska organizacija, slikovito bi se moglo reći "bez zuba", jer nemaju autoritet ni sredstva da nametnu poštovanje svojih rezolucija. U najboljem slučaju UN autorizuju ili ponizno ćute o ratovima svojih moćnih članica. Od "svetske vlade" pretvorile su se u prošireni panel ili pozornicu za egzibicioniste, šićardžije, oportuniste i lovce u mutnom. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCIX izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Ovu epizodu posvećujemo srpsko-ruskim odnosima – od velike seobe Srba u Rusku carevinu tokom 18. veka, preko turbulentnih odnosa u 19. stoleću, dramatičnih preokreta u prethodnih sto i kusur godina, zaključno sa današnjim relacijama između Beograda i Moskve.Osvetlićemo i hronologiju promena u odnosu Kremlja prema pitanju Kosova, današnju ulogu Rusije na Zapadnom Balkanu i odnos u trouglu Srbija – Rusija – Crna Gora, odnosno koga su Rusi više voleli ili vole – Srbijance ili Crnogorce.Miloš Crnjanski na kraju drugog toma romana „Seobe“ kaže da od 200.000 Srba, koji su krenuli polovinom 18. veka u zagrljaj „majke Rusije“, niko nije sačuvao svoj identitet. Na prvom popisu u carskoj Rusiji u 19. veku registrovano je samo hiljadu Srba, a na popisu stanovništva na prelazu iz 19. u 20. veka nije popisan nijedan.Sa asimilacijom Srba nestajala su i srpska imena sela, uključujući i ime oblasti Nova Srbija (današnja centralna Ukrajina), gde je ćerka Petra Velikog, carica Jelisaveta, naseljavala Srbe u bekstvu od Turaka, Austrijanaca, Mađara, katolika, muslimana – u potrazi za bratskom, pravoslavnom grudom. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCVIII izdanje Georeporta na Velikim pričama. U ovoj epizodi se bavimo zloupotrebom istorije na prostoru južnoslovenskih naroda i potrebom svih kreatora patriotskog narativa da svoj nacion predstave kao žrtvu, ali i o fenomenu Tompsona. Niko nije izašao potpuno zadovoljan iz jugoslovenske krčme, čak ni Hrvati i kosovski Albanci, a da ne govorimo o Srbima i Bošnjacima. Ako je suditi po politici, muzici, školskim programima, odgajanju novih naraštaja, reka nezadovoljnih generacija sve više buja, priželjkujući novo poluvreme u utakmici u kojoj niko ne želi da odsvira kraj, a kamoli da prizna poraz.Ne računajući Sloveniju, na prostoru bivše Jugoslavije kreiraju se novi mitovi i legende kojima valja hraniti i pojiti nacionalističke nemani, vazda gladne i žedne. Po uzoru na „romantičare“ devetnaestog veka koji su izmaštali srednjovekovnu istoriju jugoslovenskih naroda ili su romansirali malobrojne i često diskutabilne povesne izvore, tako se danas pišu, prepravljaju ili brane već prikladne i podobne istorije: od Prvog svetskog rata do danas. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Kina i Rusija su imperije. Istina, prva na vrhuncu svoje moći, druga u poodmakloj dekadenciji. Po definiciji imperije nemaju saveznike već klijente, partnere, satelite ili, srednjovekovnim rečnikom iskazano, vazale. Serija istovetnih interesa i pre svega deljenje istih neprijatelja kreiraju predstavu da su Peking i Moskva saveznici. Nisu – u najbolju ruku su partneri ili saputnici na jednoj istorijskoj deonici u borbi protiv zajedničkih rivala. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Ukrajina u naručju Evrope vidi spas od ruskih imperijalnih ambicija, dok se u Srbiji širi antievropska politika i raspoloženje jer tako zvuči manje problematično cilj da se Srbija transformiše u „kinesku provinciju“ ili „rusku guberniju“ na evropskom kontinentu.Sve imperije žele da njihovi klijenti liče na njih. Velika je zabluda da bilo koja planetarna sila dozvoljava da njeni junior saveznici budu nezavisni i suvereni. Naravno, što je imperija geografski bliža, to je njen uticaj vidljiviji i jači.Većina Ukrajinaca želi da njihova zemlja liči na zapadnoevropske države, a ne na Rusiju ili Kinu. U Srbiji to nije slučaj. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Iza osmeha i pompenzne ceremonije, Putin je izašao mnogo zadovoljniji od Trampa. Rehabilitovan je na svetskoj sceni, i pored poternice za ratne zločine Međunarodnog krivičnog suda, kupio je vreme za nastavak ratnih dejstava u Ukrajini i odložio je nove sankcije Rusiji, ali i njenim saveznicima zahvaljujući kojima zaobilazi zid zapadnih sankcija. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCIV izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Bivši američki predsednik Džo Bajden je posle 7. oktobra 2023. godine bukvalno molio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da ne pravi istu grešku kao Amerika nakon 11. septembra 2001. godine. Netanjahu nije poslušao Bajdena, uradio je sve suprotno i sa odlukom o okupaciji Gaze otišao je korak dalje stavljajući na kocku živote stotina ako ne i hiljada izraelskih vojnika. Jedina pozitivna stvar u odluci izraelske vlade je namera da se Gaza, nakon totalne eliminacije Hamasa i oslobođenja svih talaca – pod uslovom da je ta akcija izvodljiva – preda u ruke arapskim snagama, verovatno Egiptu ili Saudijskoj Arabiji, koje bi preuzele kontrolu.Reč je o prvom suvislom planu za Gazu koji se čuo od početka operacije "Gvozdeni mač" nakon jeseni 2023. godine. Dakle, neće biti aneksije Gaze a ni trajne izraelske okupacije, kao ni povratka jevrejskih kolonija. Na papiru sve zvuči logično, ali u prethodnim decenijama smo naučili da je logika često odsutna na bliskoistočnoj pozornici, posebno zdravorazumska. Postavlja se pitanje cene koju Izrael treba da podnese za privremenu okupaciju Gaze, kao i ceha koji će Palestinci platiti. Nije teško zamisliti kako će početi akcija okupacije Gaze, ali nije jednostavno predvideti kako će ona teći a još manje kako će se završiti. Na drugoj strani, ne treba biti naivan i misliti da su religiozni ultranacionalisti u Netanjahuovoj vladi, pre svih, Smotrih i Ben Gvir, odustali od svojih planova ili da su se urazumili i postali umereni političari.  Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCIII izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Posle dužeg vremena vraćamo se na temu Kine i Tajvana. U poslednjih par meseci se verifikovalo nekoliko različitih događaja koji upućuju da se dan eventualne invazije na Tajvan približava, ali i da vlast predsednika Si Đinpinga nije tako neupitna kao što se činilo donedavno.  Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCII izdanje Georeporta na portalu Velike priče. U ovoj epizodi se bavimo Kavkazom, preciznije Čečenijom, Azerbejdžanom, delimično Jermenijom i odnosima između Rusije i Turske i njihovom prelamanju preko Kavkaza, egzistencijalno važnog za realizaciju geostrateških ciljeva: “turskog sveta” i “ruskog sveta”.   Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCI izdanje Georeporta na portalu Velike priče. U prethodnoj epizodi bavili smo se gotovo isključivo Srbijom i donekle Kosovom, a u ovoj ćemo uključiti reflektore na druge zapadnobalkanske države.U poslednje dve godine došlo je do značajnih promena u procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana. Crna Gora i Albanija su prepoznale i pravilno interpretirale ukazanu priliku i grabe ka članstvu u EU do kraja ove decenije, dok sve ostale zemlje regiona, počev od Srbije, ozbiljno rizikuju da završe u zapećku Evrope sa svim negativnim posledicama koje nosi takav status.Promena vlasti u Podgorici omogućila je Crnoj Gori da uhvati novi zalet u procesu približavanja EU, dok je albanski premijer Edi Rama demonstrirao koliko su politička volja i rešenost da se ispunjavaju uslovi iz evropske agende presudni za napredovanje u pregovaračkom procesu.Do kraja godine, Crna Gora će imati više od trećine poglavlja zatvoreno sa odličnom perspektivom da zatvori sva ostala do prve polovine 2027, dok će Albanija do kraja oktobra otvoriti sve klastere i nalazi se u dobroj poziciji da stigne Crnu Goru i da sa njom uđe u paketu u EU 2029. godine.Na taj način bi Albanija zauzela mesto koje je trebalo da pripadne Srbiji. U odsustvu političke volje i dvostrukoj igri vladajućeg režima u Beogradu koji je svesno minirao proces evropskih integracija Srbije, nekadašnja najveća jugoslovenska republika će završiti u nekoj vrsti autoizolacije u slepom crevu Evrope. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u LXXXIX izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. U ovoj epizodi bavimo se Dvanaestodnevnim ratom između Izraela i Irana, kako ga je nazvao američki predsednik Donald Tramp, ali pre svega želimo da predstavimo unutrašnji odnos snaga u Izraelu koji je u dobroj meri kumovao postojećoj bliskoistočnoj krizi.Mnogi su se zapitali u prethodnih par godina kako je moguće da je Izrael od laburističke zemlje postao ultranacionalistička i da li to ugrožava budućnost samog Izraela.Paradoksalno ako pogledamo strukturu stanovništva, kao i religioznost rastućih grupa unutar Izraela i Irana, za 30-40 godina, veće su šanse da u Teheranu imamo umerenu ili mlako religioznu vlast nego u Jerusalimu.Jevrejska država nezaustavljivo klizi ka istoku, na kome se, istini za volju, već geografski nalazi i kome kulturno i svetonazorno pripada većina njenih današnjih stanovnika. Sudbina jevrejske države nije u rukama potomaka osnivača Aškenazija, Evropljana i laika, već Jevreja koji su došli posle proglašenja nezavisnosti, pretežno Sefarda iz arapskih država i Persije, i ultraortodoksnih Jevreja. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u LXXXVIII izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. U ovoj epizodi bavimo se Meksikom i nezaustavljivim usponom centralnoameričke države i njenim izlaskom iz senke moćnog severnog suseda. Opaska „Bog je daleko a Amerika blizu“ nema više samo penalizujuću konotaciju za Meksiko kao što je to bio slučaj u poslednja dva veka. Sjedinjene Američke Države, protiv svoje volje, mogu da postanu saveznik uspona južnog suseda i u Meksiko Sitiju počinju da shvataju i koriste novonastalu situaciju. Meksiko nije ono što se predstavlja u televizijskim serijama i filmovima, ili preciznije rečeno, nije samo to, Meksiko je mnogo više i do kraja ovog veka bi mogao da postane veliki problem za Sjedinjene Američke Države, pogotovo ako proces asimilacije etničkih Meksikanaca u samoj Americi ne bude uspešno sproveden. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u LXXXVII izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. U ovoj epizodi se bavimo Finskom, Rusijom, odnosima između dve zemlje i tzv. severnim frontom. U Helsinkiju, ali i drugim nordijskim prestonicama i u sedištu NATO-a ne pitaju se da li će Rusija, posle Ukrajine, krenuti u dalja osvajanja, već kada će to biti i da li će se na udaru naći Finska ili pribaltičke republike. Pre početka ruske agresija na Ukrajinu govorilo se da bi trebalo aplikovati finski recept za rešenje spora između Kijeva i Moskve. Četrdeset meseci kasnije Rusija bi mogla na Finskoj da primeni recept iz Ukrajine.Izgradnja vojne i prateće infrastrukture uz granicu sa nordijskom zemljom, dugačku 1.350 kilometara, kao i imenovanje generala Andreja Mordvičeva za komandanta vojnih snaga Ruske Federacije, sa zadatkom da reformiše armiju i pripremi je za sukob sa Severnoatlantskom alijansom, potvrda su da rusko-ukrajinski rat nije incident ili epizoda već početak dugoročnog sukoba između Rusije i Evrope.  Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Od ujedinjenja Nemačke, proglašenog u Versajskoj palati 1871. godine, upoznali smo šest različitih verzija: Drugi rajh, Vajmarsku republiku, Treći rajh, Zapadnu Nemačku vezanu za SAD, Istočnu Nemačku vazala SSSR-a, ujedinjenu Nemačku. Sa Fridrihom Mercom rađa se nova, Nemačka kakvu do sada istorija nije upoznala: naoružana, a demokratska; jaka, ali ne destruktivna; lider, a ne hegemon; zaštitnica Evrope, a ne njena razorna bomba u grudima. Rečju, rađa se „evropska Nemačka”, slična onoj kako ju je zamišljao Tomas Man.  Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
U novoj epizodi Georeporta, Željko Pantelić analizira izbore u Rumuniji, Poljskoj i Portugaliji.Sve epizode Georeporta dostupne su ovde 🌍 https://shorturl.at/z3ZeaSve tekstove Željka Pantelića na Velikim pričama možete pronaći ovde 📰 https://shorturl.at/6tk0QZašto su zemlje koje su najviše profitirale od EU okrenule leđa Briselu? Kako je Orban podržao rumunskog nacionalistu koji mrzi Mađare, i kako je to iskoristio njegov glavni protivnik Petar Mađar?Šta Moskva traži u Rumuniji i zašto je NATO baza kod Konstance crvena linija za Kremlj? Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.


























