U centru pažnje u ovoj epizodi je redefinisanje odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije i to da li je u pitanju samo tzv. "separacija" ili pravi razvod. Takođe, razjašnjavamo šta je zapravo američka “National Security Strategy” i zašto na nju treba gledati pre kao na “taktiku” ili “doktrinu", nego na strategiju. Dokument je manje važan nego što mu se daje na značaju, a reč je više o inteletkualnoj eleboraciji pojedinih geopolitičkih ideja i stavova nego o planu spremnom za implementaciju. Nijedna ozbiljna sila, a pogotovo ne Sjedinjene Američke Države, ne obajvljuje javno smernice svog delovanja a kamoli da svojim neprijateljima i rivalima stavlja do znanja šta želi da uradi. Kada velike sile obajvljuju detaljno svoje planove za budućnost, to po pravilu znači da oni ne odogovaraju stvarnim namerama. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CXIII Georeport na kanalima Velikih priča. U ovoj epizodi se vraćamo na srpsku spoljnu politiku, Crnu Goru, kao i na ulogu koju Hrvatska ima na Zapadnom Balkanu i u procesu proširenja.Spoljnopolitička megalomanija zvaničnog Beograda neka je vrsta atavizma jugoslovenskog nasleđa i Titove spoljne politike, od Nesvrstanih do prisnih odnosa sa američkom administracijom i sovjetskom nomenklaturom, naravno posle smrti Staljina. Paralelno, Crna Gora je prepoznala istorijsku priliku, prihvatila svoje dimenzije i mogućnosti i usredsredila se ka jedinom realnom i plodotvornom cilju: članstvu u EU. Hrvatska je, posle 35 godina bežanja od Balkana, shvatila da je to jedini region u kome nešto znači i otkrila da ne mora da bude samo letnja turistička destinacija. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CXI izdanje Georeporta na kanalima Velikih priča. U ovoj epizodi govorimo o Severnoj Koreji, svojevrsnom državno-ideološkom istorijskom hibridu budući da se radi o naslednoj teokratsko-komunističkoj diktaturi. U diplomatskim kuloarima se često kaže da ako ikada izbije treći svetski rat, to će se dogoditi na 38 paraleli koja deli Korejsko poluostrvo. Ne postoji nijedno drugo mesto na planeti na kojem se sudaraju sa takvim intenzitetom interesi dve supersile (Kina i SAD), dve regionalne sile (Rusija i Japan), i dva zakleta neprijatelja, Severna i Južna Koreja. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CX izdanje Georeporta na kanalima Velikih priča. U centru pažnje su pokušaji za oživljavanje mirovnih pregovora za okončanje ruske invazije na Ukrajinu.Da bismo bolje razumeli stanje stvari na terenu i u trouglu Vašington – Brisel – Moskva, trebalo bi da imamo u vidu da je rusko-ukrajinski rat samo priprema terena za sukob SAD i Kine, a u sudaru između Vašingtona i Pekinga, Moskva će igrati važnu ulogu, mogla bi da bude čak „kingmaker“. To objašnjava, s jedne strane, popustljivost Trampove administracije, ali i maksimalističke zahteve Putina. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
U ovoj epizodi fokusiramo se na odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.Dobra vest je da direktnog vojnog obračuna između SAD i Kine neće biti u bliskoj budućnosti. Loša okolnost je da dve strane nastavljaju sa tzv. procesom "decoupling" (razdvajanje) i da grozničavo traže načine kako da ne budu zavisne jedna od druge u strateškim sektorima poput retkih metala i minerala na jednoj strani i poluprovodnika na drugoj.Dok su Amerikanci i Kinezi međusobno zavisni, biće teže da dođe do ratnih okršaja. Ali kada "decoupling" bude kompletiran, vojni sukob bi mogao postati samo pitanje vremena.🎧 Samo za vas koji pratite ovaj podkast🌍 Iskorisitite kupon GEOREPORT na sajtu https://velikeprice.com/georeport-special-action/ i čitajte Velike priče sa 60% popusta 🌍 Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Venecuela je ponovo u geopolitičkom fokusu, razapeta između interesa velikih sila i izmrcvarena višedecenijskom diktaturom Nikolasa Madura i njegovog harizmatičnog prethodnika Uga Čaveza.Čitava istorija Venecuele, od proglašenja nezavisnosti 1811. godine, protkana je krizama, sukobima, prevratima, građanskim ratovima, vojnim pučevima, diktaturama i „kaudiljima" (diktatori koji objedinjuju ulogu predsednika države i komandanta vojske). Madurov režim ima tri opcije pred sobom. Prva je otvoreni otpor Americi, uz oslanjanje na Kinu i Rusiju. Druga je pregovaranje i traženje diplomatskog rešenja. Treća je predaja – odnosno egzil.🎧 Samo za vas koji pratite ovaj podkast🌍 Iskorisitite kupon GEOREPORT na sajtu https://velikeprice.com/georeport-special-action/ i čitajte Velike priče sa 60% popusta 🌍 Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CVII izdanje Georeporta na Velikim pričama. Nastavljamo da se bavimo Evropom, ovog puta kroz njen specifičan odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.Evropljani su uplašeni, što bi rekao Štefan Cvajg, da će ostati bez svog "jučerašnjeg sveta" ne shvatajući da on više ne postoji, to jest da stanuje samo u njihovim sećanjima, predrasudama i zabludama. Evropa se boji promena jer je stara. Naš kontinent je stariji od svih koji nas okružuju, od nekih, poput Afrike, čak i duplo. Po logici stvari, stari ljudi se plaše promena jer u njima vide opasnost a ne priliku. U EU pričamo samo o budućnosti a ne o sadašnjosti, ne zato što budućnost pripada mladima, stvarno mlade ljude interesuje samo sadašnjost jer oni veruju da su besmrtni. Priča se o budućnosti jer su ljudi iznad 45 godina postali većina u dobrom delu EU članica.Amerikanci su ostali u Evropi posle Drugog svetskog rata jer su želeli da izbegnu treći svetski rat i u tome su uspeli. NATO nije osnovan zato što su Amerikanci voleli Evropljane, već zato što nisu imali poverenja u njih da sami mogu da reše sporna pitanja i zato su ih stavili pod kontrolu. U Evropi se ukorenilo uverenje da EU nije u stanju, slikovito rečeno, da hoda bez američkih štaka.Osamdeset godina su Amerikanci govorili Evropljanima da oni ne treba da se brinu o bezbednosti, nuklearnom arsenalu, vojnim strategijama, da je to njihova briga i da zapadnoevropske zemlje treba da se bave kao i sve države "klijenti" ekonomijom, blagostanjem, trgovinom, ljudskim pravima.A onda je došao Tramp i nakon osam decenija rekao "puj pike, ne važi". Od ove godine važe nova pravila, od carina do bezbednosnog kišobrana i nuklearnog odvraćajućeg arsenala. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CVI izdanje Georeporta na Velikim pričama. U ovoj epizodi stavljamo u fokus EU i činjenicu da se nalazi na najvažnijoj raskrsnici od Drugog svetskog rata. Evropska unija je stvorena da ne bi bilo rata na Starom kontinentu, a sedamdeset godina kasnije EU se suočava sa činjenicom da, ako želi da sačuva mir i svoje vrednosti, mora da bude spremna za rat.Bivši italijanski premijer i predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi direktno je, bez upotrebe politički korektnog rečnika, saopštio liderima članica EU, evropskih institucija i evroparlamentarcima da, ako žele da Evropska unija preživi kao demokratska, liberalna i slobodna zajednica, mora da se reformiše što pre – i da se naoruža i kreira respektabilnu vojnu snagu. Nisu dovoljne kozmetičke promene ili verbalne akrobacije poput poslednje, kada je ime programa za naoružavanje EU promenjeno iz eksplicitnog „ReArm Europe“ u politički korektnije „Readiness Europe“.Evropljani se suočavaju sa surovom istinom – mir, sloboda i demokratija koštaju. Na američki kišobran više ne može da se računa, i potrebno je napraviti izbor koji se u zapadnoj i centralnoj Evropi odlaže još od završetka Drugog svetskog rata: između glavne i sporedne uloge, rasta i propadanja, naoružavanja ili rata, snage ili slabljenja. Kontradiktorno je da evropske države imaju sve instrumente da budu subjekat geopolitike, a ponašaju se kao da su objekti – predati na milost planetarnim i regionalnim imperijama.Elektrošok po imenu Donald Tramp, pored negativnih posledica, proizveo je i nekoliko kolateralnih benefita. U EU su konačno počeli da razmišljaju pragmatično i konkretno u tri sektora: bezbednost (vojska i naoružavanje), konkurencija (jedinstveno tržište i usklađivanje ekonomskih i fiskalnih politika) i geopolitika (proširenje i neophodni reformski proces za njegovu realizaciju). Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u 105. izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. U ovoj epizodi vraćamo se rusko-ukrajinskom ratu i odmah da odgovorimo zašto je samit Trampa i Putina u Budimpešti odložen do daljeg: jednostavno, Rusi nisu hteli da prihvate američki preduslov da bi došlo do susreta u glavnom gradu Mađarske, a to je primirje na ukrajinsko-ruskom frontu. Takođe, Moskva nije načelno htela da prihvati rešenje po kojem se zamrzava linija fronta i defakto se priznaju okupirane teritorije kao deo Ruske Federacije. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CIV izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Francuska je danas najveći "evropski bolesnik", daleko ozbiljniji od Nemačke u kojoj su demohrišćani i socijaldemokrate formirali koaliciju da bi se suprotstavili rastu Alternative za Nemačku, ili od Španije gde vlada Pedra Sančeza opstaje na većini od samo jednog poslanika u parlamentu, ili od Velike Britanije gde je ubedljivo najpopularnija partija Najdžela Faraža Reform UK, a Ilon Mask forsira svog prijatelja neofašistu Tomija Robinsona.Peta republika je ušla u zamku u kojoj je Italija bila godinama: vrtoglavi rast javnog duga, slab privredni rast, povećanje tzv. spreda koji automatski povećava cenu servisiranja duga i menjanje vlada kao na traci, u proseku po jedna svake godine. Zato se ovih dana prave poređenja između Francuske i Italije i podseća kako su se Angela Merkel i Nikola Sarkozi smejali problemima Italije Silvija Berluskonija pre 14 godina kada su ga primorali na podnošenje ostavke. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CIII izdanje Georeporta na portalu „Velike priče“. Na stolu je politika proširenja EU. U poslednjih godinu dana došlo je do dramatičnog raslojavanja grupe država kandidata za članstvo u EU. Na jednoj strani imamo četiri zemlje koje predano rade na reformama i trude se da ispune uslove iz evropske agende, a na drugoj četiri koje ili ne rade ništa ili rade vrlo malo. U prvoj grupi su Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija, a u drugoj su Srbija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Kosovo. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u CII izdanje Georeporta na portalu Velike priče. Dve godine su prošle od terorističke akcije Hamasa protiv građana Izraela, u kojoj su ubijene 1.194 osobe svih uzrasta, a 250 je oteto. Odgovor Izraela bio je, kako se lako moglo pretpostaviti, žestok i surov. Razmere humanitarne katastrofe su ogromne, nesumnjivo se radi o masakru civilne populacije koja je dvostruka žrtva: s jedne strane Hamas ih koristi kao živi štit, a izraelske snage, uključujući i palestinske klanove koji rade za IDF, često koriste prekomernu silu i neselektivno bombardovanje koje povećava broj nevinih žrtava. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u 101. izdanje Georeporta na Velikim pričama. Ovo izdanje je posvećeno slučaju Epstin, odnosno jedinoj aferi koja bi mogla da košta Donalda Trampa gubitka vlasti. Ne postoji tako plodno tlo za zavere i zakulisne igre kao u SAD. Dve trećine Amerikanaca i danas veruje da je ubistvo Džona F. Kenedija plod zavere i da je Li Osvald bio samo žrtveni jarac. Gotovo polovina Amerikanaca je ubeđena da Nil Armstrong i Baz Oldrin nisu kročili na Mesec i da je misija Apolo 11 realizovana u režiji Holivuda a ne NASA. Dobar deo je mišljenja da je 11. septembar neka vrsta unutrašnje ujdurme i obračuna unutar različitih struja "duboke države", baš kao i da su vlasti sakrile dokaze o poseti vanzemaljaca u Rozvelu u Novom Meksiku. Iz prethodno rečenog prirodno proizilazi da malo ko veruje da je Džefri Epstin izvršio samoubistvo. Donald Tramp je specijalista za konstruisanje zavera i širenje, kako bi rekli njegovi saradnici, alternativnih istina, što je samo lepši način da se kaže laži. Još je sveže sećanje na širenje priče da Barak Obama nije rođen na američkom tlu i da posledično ne može da bude predsednik SAD, odnosno da je varalica koja je uzurpirala Belu kuću. I pored toga što je objavljen originalni izvod iz matične knjige rođenih Obame, koji nedvosmisleno potvrđuje da je rođen na američkoj teritoriji, dobar deo Trampovih glasača i dalje veruje da je Obama uzurpirao funkciju predsednika SAD. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobrodošli u stoto izdanje Georeporta na portalu Velike priče. Ove nedelje se u Njujorku tradicionalno okupljaju planetarni lideri na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Ovogodišnji skup će biti poseban po tome što će se obeležiti 80 godina postojanja planetarne organizacije, ali i po lansiranju reformi kolokvijalno nazvanih "UN80".Predviđanje Vinstona Čerčila da će Ujedinjene nacije postati Vavilonska kula modernog sveta u dobroj meri se ostvarilo. Ali ni on nije mogao da predvidi da će se UN pretvoriti u jednu antidemokratsku, korumpiranu, parazitsku i izrazito skupu organizaciju. Sa porastom broja članica, i to uglavnom država sa diktatorskim ili u najboljem slučaju autokratskim režimima, uz duboko ukorenjenu korupciju, progresivni rast uticaja Kine i sve veću nezainteresovanost SAD za Ist River, Ujedinjene nacije su na putu da postanu kineska longa manus, odnosno produžena ruka.Ujedinjene nacije su mamutska organizacija, slikovito bi se moglo reći "bez zuba", jer nemaju autoritet ni sredstva da nametnu poštovanje svojih rezolucija. U najboljem slučaju UN autorizuju ili ponizno ćute o ratovima svojih moćnih članica. Od "svetske vlade" pretvorile su se u prošireni panel ili pozornicu za egzibicioniste, šićardžije, oportuniste i lovce u mutnom. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCIX izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Ovu epizodu posvećujemo srpsko-ruskim odnosima – od velike seobe Srba u Rusku carevinu tokom 18. veka, preko turbulentnih odnosa u 19. stoleću, dramatičnih preokreta u prethodnih sto i kusur godina, zaključno sa današnjim relacijama između Beograda i Moskve.Osvetlićemo i hronologiju promena u odnosu Kremlja prema pitanju Kosova, današnju ulogu Rusije na Zapadnom Balkanu i odnos u trouglu Srbija – Rusija – Crna Gora, odnosno koga su Rusi više voleli ili vole – Srbijance ili Crnogorce.Miloš Crnjanski na kraju drugog toma romana „Seobe“ kaže da od 200.000 Srba, koji su krenuli polovinom 18. veka u zagrljaj „majke Rusije“, niko nije sačuvao svoj identitet. Na prvom popisu u carskoj Rusiji u 19. veku registrovano je samo hiljadu Srba, a na popisu stanovništva na prelazu iz 19. u 20. veka nije popisan nijedan.Sa asimilacijom Srba nestajala su i srpska imena sela, uključujući i ime oblasti Nova Srbija (današnja centralna Ukrajina), gde je ćerka Petra Velikog, carica Jelisaveta, naseljavala Srbe u bekstvu od Turaka, Austrijanaca, Mađara, katolika, muslimana – u potrazi za bratskom, pravoslavnom grudom. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCVIII izdanje Georeporta na Velikim pričama. U ovoj epizodi se bavimo zloupotrebom istorije na prostoru južnoslovenskih naroda i potrebom svih kreatora patriotskog narativa da svoj nacion predstave kao žrtvu, ali i o fenomenu Tompsona. Niko nije izašao potpuno zadovoljan iz jugoslovenske krčme, čak ni Hrvati i kosovski Albanci, a da ne govorimo o Srbima i Bošnjacima. Ako je suditi po politici, muzici, školskim programima, odgajanju novih naraštaja, reka nezadovoljnih generacija sve više buja, priželjkujući novo poluvreme u utakmici u kojoj niko ne želi da odsvira kraj, a kamoli da prizna poraz.Ne računajući Sloveniju, na prostoru bivše Jugoslavije kreiraju se novi mitovi i legende kojima valja hraniti i pojiti nacionalističke nemani, vazda gladne i žedne. Po uzoru na „romantičare“ devetnaestog veka koji su izmaštali srednjovekovnu istoriju jugoslovenskih naroda ili su romansirali malobrojne i često diskutabilne povesne izvore, tako se danas pišu, prepravljaju ili brane već prikladne i podobne istorije: od Prvog svetskog rata do danas. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Kina i Rusija su imperije. Istina, prva na vrhuncu svoje moći, druga u poodmakloj dekadenciji. Po definiciji imperije nemaju saveznike već klijente, partnere, satelite ili, srednjovekovnim rečnikom iskazano, vazale. Serija istovetnih interesa i pre svega deljenje istih neprijatelja kreiraju predstavu da su Peking i Moskva saveznici. Nisu – u najbolju ruku su partneri ili saputnici na jednoj istorijskoj deonici u borbi protiv zajedničkih rivala. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Ukrajina u naručju Evrope vidi spas od ruskih imperijalnih ambicija, dok se u Srbiji širi antievropska politika i raspoloženje jer tako zvuči manje problematično cilj da se Srbija transformiše u „kinesku provinciju“ ili „rusku guberniju“ na evropskom kontinentu.Sve imperije žele da njihovi klijenti liče na njih. Velika je zabluda da bilo koja planetarna sila dozvoljava da njeni junior saveznici budu nezavisni i suvereni. Naravno, što je imperija geografski bliža, to je njen uticaj vidljiviji i jači.Većina Ukrajinaca želi da njihova zemlja liči na zapadnoevropske države, a ne na Rusiju ili Kinu. U Srbiji to nije slučaj. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Iza osmeha i pompenzne ceremonije, Putin je izašao mnogo zadovoljniji od Trampa. Rehabilitovan je na svetskoj sceni, i pored poternice za ratne zločine Međunarodnog krivičnog suda, kupio je vreme za nastavak ratnih dejstava u Ukrajini i odložio je nove sankcije Rusiji, ali i njenim saveznicima zahvaljujući kojima zaobilazi zid zapadnih sankcija. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Dobro došli u XCIV izdanje Georeporta na sajtu Velike priče. Bivši američki predsednik Džo Bajden je posle 7. oktobra 2023. godine bukvalno molio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da ne pravi istu grešku kao Amerika nakon 11. septembra 2001. godine. Netanjahu nije poslušao Bajdena, uradio je sve suprotno i sa odlukom o okupaciji Gaze otišao je korak dalje stavljajući na kocku živote stotina ako ne i hiljada izraelskih vojnika. Jedina pozitivna stvar u odluci izraelske vlade je namera da se Gaza, nakon totalne eliminacije Hamasa i oslobođenja svih talaca – pod uslovom da je ta akcija izvodljiva – preda u ruke arapskim snagama, verovatno Egiptu ili Saudijskoj Arabiji, koje bi preuzele kontrolu.Reč je o prvom suvislom planu za Gazu koji se čuo od početka operacije "Gvozdeni mač" nakon jeseni 2023. godine. Dakle, neće biti aneksije Gaze a ni trajne izraelske okupacije, kao ni povratka jevrejskih kolonija. Na papiru sve zvuči logično, ali u prethodnim decenijama smo naučili da je logika često odsutna na bliskoistočnoj pozornici, posebno zdravorazumska. Postavlja se pitanje cene koju Izrael treba da podnese za privremenu okupaciju Gaze, kao i ceha koji će Palestinci platiti. Nije teško zamisliti kako će početi akcija okupacije Gaze, ali nije jednostavno predvideti kako će ona teći a još manje kako će se završiti. Na drugoj strani, ne treba biti naivan i misliti da su religiozni ultranacionalisti u Netanjahuovoj vladi, pre svih, Smotrih i Ben Gvir, odustali od svojih planova ili da su se urazumili i postali umereni političari. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.