Claim OwnershipPovijest četvrtkom
Subscribed: 1,692Played: 14,895
Subscribe
© Hrvatska radiotelevizija
Description
Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
76 Episodes
Reverse
Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine.
Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.
1Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Fotograf Jasmin Krpan umro je 2024. godine. Taj možda najznačajniji hrvatski fotoreporter u Povijesti četvrtkom govorio je o zanimanju fotoreportera te o svom izvještavanju s kriznih žarišta krajem 20. stoljeća. Što je i kako snimao u Poljskoj, Srednjoj Americi, na sprovodu Jurija Andropova i na ratištu Iračko-iranskog rata poslušajte u Povijesti četvorkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine.
Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina.
Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završio poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine.
Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina.
Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završio poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici.
Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima Europe,.
Jedva da je bilo okrunjene glave koja se kod njih nije zadužila. To će im bogatstvo doći glave. Tko su oni? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici.
Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima Europe,.
Jedva da je bilo okrunjene glave koja se kod njih nije zadužila. To će im bogatstvo doći glave. Tko su oni? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa. Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas. Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države nastale nakon nezavisnosti u skobu koji traje desetljećima? Poslušajte u Povijest četvrtkom.
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa.
Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas.
Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države nastale nakon nezavisnosti u sukobu koji traje desetljećima? Poslušajte u Povijest četvrtkom.
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa.
Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas.
Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države nastale nakon nezavisnosti u skobu koji traje desetljećima? Poslušajte u Povijest četvrtkom.
Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni podanici. Nakon njegove smrti susjedno kraljevstvo odlučilo je iskoristiti ženidbene veze i tako je to kraljevstvo prestalo biti samostalno. O kojemu je kraljevstvu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Comments
Download from Google Play
Download from App Store
United States