Povijest četvrtkom

Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Potomak je ratnika koji su desetljećima harali zapadom Europe dok ih jedan francuski kralj nije pripitomio davanjem dijela Francuske koji je po njima i dobio ime-Normandija. Prvo su mu dali nadimak kopile, jer je bio dijete iz veze njegovog oca Roberta i konkubine Herleve. Kao maloljetnik krenuo je u borbu za ono što je smatrao svojim nasljedstvom i od kopileta postao je vojvoda. A godine 1066. svoju je vojsku poveo u rat iz kojeg će izaći kao pobjednik i kralj. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koja je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koja je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koje je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjednika Georgea Busha Mlađeg. Tko je on? Je li on uistinu intelektualni otac ljudi koji su zamislili invaziju na Irak 2003.? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjednika Georgea Busha Mlađeg. Tko je on? Je li on uistinu intelektualni otac ljudi koji su zamislili invaziju na Irak 2003.? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.