Prvi glas

Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:Jesu li Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?

Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?Kako je Giorgia Meloni postala mainstream Europe?Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?Je li Ursula von der Leyen liderica ili samo najjači birokrat?

U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala? 

Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a Davor Matijević podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?Kako se gradonačelnik Tomislav Šuta osramotio na tom slučaju?

Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić. Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?Prije li Srbiji nestašica energenata?Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade

Kad Aleksandar Vučić hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”? 

Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar Merz povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s Đanom Lušom, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?Trguju li velike sile Ukrajinom?Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku? 

Bačićevi zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?Što su za arhitekte najsporniji elementi?Može li se spriječiti priuštivo stanovanje koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade? 

Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru Dario Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu reakciju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijomKako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?

Što Trump zapravo želi postići time što bi Putinu prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje? 

Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s Jurajem Bilićem iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate. 

Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama Dora Kršul krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?

Andrej Plenković je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s Jasminom Klarićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a? 

Putin je shvatio što Trumpova Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim Đivom Đurovićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD? 

Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila Sanja Despot, glavna urednica Faktografa, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?Slušajte Prvi glas i pišite nam na prviglas@telegram.hr 

Novinarka Mila Moralić smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako je HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?

Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije Nikola Kapraljević otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod Trumpa?

Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?

Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje Ana Fresl, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?

Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori Ivona Grgurinović, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?Je li ih podržala neka politička stranka?Očekuju li provokacije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.