Prvi glas

„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant Jasminko Umičević. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su Viktor Orban i Andrej Plenković sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera"."Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?Zašto je na marginama summita u Danskoj došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj?Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?Stoji li teza koja se provlači u medijima da je Janaf uz podršku hrvatske Vlade spasio Aleksandra Vučića,izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE. 

U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom o tome kako Trumpove odluke, Putinoveprovokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.Pitanja na koja smo pokušali odgovoritiMože li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Gost Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio Plenkovića u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?Može li se Maša Marochini Zrinski sada pribrajati HDZ-ovoj većini?Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa Šeparovićem.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE. 

Trumpov plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa Đivo Đurović, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.Pitanja na koja smo tražili odgovor:Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE. 

U „Prvom glasu“ gostuje Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče Orbanov dogovor s Putinom sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi Marko Rakar, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač Druge fundacije - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj platformi objavio seriju tekstova o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?Koja je razlika između konverzije i restitucije?Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?Zašto nikada javnost nije doznala što je sadržaj nagodbe Vlade sa šest banaka?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?

Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo. U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?Zašto je hrana tako skupaF32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE. 

Donald Trump odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:Je li Trump u UN-u napravio zaokret?Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE. 

Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?Zašto je SAD ključan u ovoj priči?Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?

Gošća Prvog glasa bila je Anamarija Sočo iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.Pitanja na koja smo tražili odgovore:Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’03:10 Tko ih je osmislio i zašto06:00 Dezinformacije i moralna panika09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija13:00 Mitovi i strahovi roditelja17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak

U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama Đivo Đurović i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista Mate Mijićraspravljaju o ubojstvu Charlieja Kirka, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?Pitanja koja su otvorena u razgovoru:Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?

"Ivan Turudić opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik Ivica Đikić komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda? 

"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?Zašto bi vratio Trg maršala Tita?Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?

Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.Pitanja na koja tražimo odgovor:Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad

Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?

Prije nekoliko dana GONG je objavio analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, Nikolu Baketu, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj? 

U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist Goran Redžepović.Pokušali smo odgovoriti na pitanja:Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću? 

"Andrej Plenković je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist Boris Rašeta komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti HDZ kako bi promijenio Hrvatsku.  Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ Tomislava Karamarka.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?Koliko je ozbiljna najava Gordana Jandrokovića koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni? 

Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor Dražen Lalić, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima "Dvije kuće iznad mora" i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi.  "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta: U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac  po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.0:00 – Uvod & “Dvije kuće iznad mora”0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt5:57 – Žanr hibrid & metoda (intervjui, dokumenti)8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)