Claim OwnershipSkitnje u zvuku
Subscribed: 2Played: 20
Subscribe
© HRT
Description
33 Episodes
Reverse
“Beograd prije maski” tonski je zapis snimljen između 24. i 27. siječnja 2019. tijekom četiri snježna dana u glavnom gradu Srbije. Skitnja sastavljena od komadića zvukova i sjećanja, mreže i kolaža autorovih i tuđih misli, kao i fragmenata tekstova hrvatskih književnika koji su ovaj grad posjećivali u prošlosti, kuca na vrata nekoliko istrgnutih scena iz beogradske svakodnevnice, neprestano se pitajući:
Hoće li to biti dovoljno da se pokuša zamisliti kaleidoskop njegovog pejsaža?
Može li zvuk skloniti maske s lica ljudi, osvijetliti naličje grada?
Kako uopće ispričati priču o gradu, o prostoru i ljudima, tragajući za titrajem trenutka, koji prolaznik ima na raspolaganju?
Autor: Đino Đivanović; ton majstor: Srđan Nogić; Urednik: Nikica Klobučar
Kad je Edo Popović 2006. godine izašao iz bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj nakon šestomjesečne kure antibiotika, odlučio je prestati pušiti i početi hodati. Za početak je odabrao Velebit - planinu koja mu je oduvijek predstavljala tek smetnju koju treba prijeći kako bi se došlo do mora. Bez prethodnog znanja i iskustva, u društvu malog gradskog ruksaka, niskih gojzerica, jednostavne vjetrovke i karte Sjevernog Velebita, započeo je svoju šetnju. Prepoznavši mirise i biljke kojima je kao dijete bio okružen u Livnu, ubrzo mu je postalo jasno kako će Velebit postati planina na koju će se uvijek vraćati. Zbog ograničenog kapaciteta pluća, hodajući Velebitom, Edo Popović ima osjećaj kao da hoda Šest tisuća metara iznad mora.
Ljubav prema luli odveo nas je u pitoreskni kineski grad Chengde. Nekoć je bio ljetni raj za careve i carice, danas je oaza za sve koji izrađuju i puše lule. Svake godine u isto vrijeme susreću se i vrijeme provode u ugodnom druženju izrađivači lula iz cijeloga svijeta koje okuplja njima posvećen međunarodni sajam. U meditativnom raspoloženju zajedno s njima otkrivamo ljepote nepoznatog nam grada. Najljepše je što zaposleni Kinezi i umorni turisti ovdje mogu pronaći prave oaze mira i tišine - poput prekrasnog brežuljkastog predjela zvanog Pagoda. To je mjesto za duge šetnje opuštajućom prirodom, mjesto molitve i meditacije. Idealno mjesto za uživanje u luli. Na drugom kraju nalazi se još jedna oaza - najveći carski vrt u Kini - Planinski resort. Dinastija King gradila ga je gotovo cijelo 18. stoljeće, kako bi se carevi i carice opuštali i ljeti uživali u svježem planinskom zraku, vožnji jezerima punih lopoča, šetnji rascvjetanim parkovima. Dok se dim Mcllelandovog Frog Mortona opojno širi oko mene, zamišljam kineskog cara koji je, pobjegavši iz vreloga Zabranjenog grada, utočište pronašao ovdje, u sjeni visokog drveta. S lulom u ustima.
Autori: Domagoj Telišman i Katarina Kolega, ton majstor: Dalibor Piskrec, urednik: Nikica Klobučar.
"Otok je jednom godišnje" je zvučni dokumentarni zapis jednog malog srednje dalmatinskog otoka. Emisija nastoji, isključivo zvučnim atmosferama i zatečenim situacijama s mještanima, dočarati svakodnevni i naizgled "obični" ljetni život tog otoka.
Autor i urednik: Nikica Klobučar; ton majstor: Srđan Nogić
Spustili smo se s brda, potplatili granicu lokalne milicije s pola kutije cigareta, a granicu kongoanske vojske prošli smo bez problema. Nisu, naime, znali da se vraćamo od pobunjenika. Inače bismo završili, kako kaže Kavulivwa, na višednevnom ispitivanju. Ne zato jer njih zaista zanima što smo tamo radili, nego zato što će se dobrano potruditi da im ostavimo bilo kakav novac.
Istok Konga problematična je regija sakrivena od očiju svjetske javnosti. To je zemlja iz koje se grabi, a ljudima ostaje vrlo malo ili gotovo ništa. Kad se kapitalizam ujedini s najgorim bezakonjem i korupcijom, ishod se nalazi u Sjevernom Kivu: oko 80 paravojnih skupina s 56.000 boraca. A bogatstvo zemlje među većima je na svijetu. Kad bismo naslijepo bacili koplje i započeli kopati na mjestu njegova pada, zasigurno bismo pronašli nešto. Zlato, bakar, koltan, kobalt. Sve.
Autor: Hrvoje Ivančić; ton majstor: Dalibor Piskrec; glazbeni urednik: Maro Market; urednik: Nikica Klobučar.
Radiodramska emisija "8000 kilometara u hladnjači" u dva dijela predstavlja nam Momčila Popadića kao putopisca i novinara. Emisija nosi naslov prema Popadićevoj putopisnoj reportaži koja je u nastavcima izlazila u Slobodnoj dalmaciji u svibnju i lipnju 1985. godine. Iako se nedavno obilježavila tri desetljeća od smrti M. Popadića, emisija nije nastala kao in memoriam već kao posveta putu i osobnosti ovog umjetnika i poziv da se sjetimo njegovih duhovitih i živopisnih reportaža.
Radijska adaptacija:Lada Martinac Kralj; ton majstor: Dalibor Piskrec; glazbeni urednik: Maro Market; glumci: Alen Šalinović, Petar Atanasoski, Darko Milas, Ante Krstulović, Zoran Čubrilo, Frano Mašković; redatelj: Petar Vujačić; urednik: Nikica Klobučar.
Radiodramska emisija "8000 kilometara u hladnjači" u dva dijela predstavlja nam Momčila Popadića kao putopisca i novinara. Emisija nosi naslov prema Popadićevoj putopisnoj reportaži koja je u nastavcima izlazila u Slobodnoj dalmaciji u svibnju i lipnju 1985. godine. Iako se nedavno obilježavila tri desetljeća od smrti M. Popadića, emisija nije nastala kao in memoriam već kao posveta putu i osobnosti ovog umjetnika i poziv da se sjetimo njegovih duhovitih i živopisnih reportaža.
Radijska adaptacija:Lada Martinac Kralj; ton majstor: Dalibor Piskrec; glazbeni urednik: Maro Market; glumci: Alen Šalinović, Petar Atanasoski, Darko Milas, Ante Krstulović, Zoran Čubrilo, Frano Mašković; redatelj: Petar Vujačić; urednik: Nikica Klobučar.
Dramski tekst Nevena Vulića „Hram ljubavi – poludrama o Kijevu“ odraz je stvarnih okolnosti nastalih uslijed pandemije, a zamišljen je kao prikaz internih putovanja dvoje osoba – ljubavnika koji se do daljnjega ne mogu susresti. Spriječeni u naumu da se sastanu u Kijevu, ovaj ljubavni par u razdvojenosti čekaju uspostavu normalnog života, u nadi kako se zbog ovih okolnosti njihov odnos u međuvremenu neće raspasti.
Autor: Neven Vulić; ton majstor: Dalibor Piskrec; glumci: Jadranka Đokić i Neven Vulić; autor glazbe i izvođač: Neven Vulić; urednik: Nikica Klobučar
Moćna kraljevska prijestolnica, Madrid je meka za sve ljubitelje umjetnosti, arhitekture i povijesti, ali i gurmanski raj, čije ulice vrve mnoštvom turista i Madrižana podjednako. Svi oni hrle u muzeje, kafiće, u restorane, parkove, na tržnice, barove i uživaju u svemu onom što besramno hedonistički nudi ovaj predivan grad. Kada vas prijateljica koja tamo živi pozove na tjedan divnih dana, nimalo ne oklijevate nego uskačete na avion, pa čak ako to znači da ćete povesti cijelu obitelj. No je li Madrid, taj raskošan pa i razmetljiv grad koji nudi svoju kulturu u svakom smislu te riječi na svakom koraku opravdao očekivanja jedne devetogodišnjakinje i jednog trinaestogodišnjaka i smatraju li njihovi roditelji da se, čak i s njima, isplatilo prijeći tih tisuću i nešto kilometara?
Autori: Nataša Ozmec i Petar Vujačić. Urednik: Nikica Klobučar
Tekst Dubravka Mihanovi\lang1050ća svojevrstan je žanrovski miks između biografskog zapisa, poetizirane proze i putopisa. Unutarnje, intimno putovanje sastavljeno je od fragmentarnih misli, zapažanja i potisnutih osjećaja o viđenim gradovima, međuljudskim odnosima te odlascima i dolascima. Autorovo putovanje je stvarno i imaginativno, a u njemu se susreću: Béla Hamvas, Ivan Ladislav Galeta na biciklu, Benares \endash grad gdje mrtve spaljuju na ulicama, jedno drvo s kojeg pada lišće, trgovci s Dalekog istoka i otkriće izrade \ldblquote bijelog zlata\rdblquote u Dresdenu, Beč kao \ldblquote radosna apokalipsa\rdblquote , Kris Kristofferson i Schieleov \ldblquote Pogled s leđa na polugolu ženu s odjećom\rdblquote , djeca, stara vremena i daleki put koji sliči bijegu… Režija i dramatizacija: Mislav Brečić; kompozitor: Stanislav Kovačić; tonmajstorica: Lana Deban; urednik: Nikica Klobučar. Glume: Rakan Rushaidat, Hrvojka Begović.\lang1033
Tekst Dubravka Mihanovi\lang1050ća svojevrstan je žanrovski miks između biografskog zapisa, poetizirane proze i putopisa. Unutarnje, intimno putovanje sastavljeno je od fragmentarnih misli, zapažanja i potisnutih osjećaja o viđenim gradovima, međuljudskim odnosima te odlascima i dolascima. Autorovo putovanje je stvarno i imaginativno, a u njemu se susreću: Béla Hamvas, Ivan Ladislav Galeta na biciklu, Benares \endash grad gdje mrtve spaljuju na ulicama, jedno drvo s kojeg pada lišće, trgovci s Dalekog istoka i otkriće izrade \ldblquote bijelog zlata\rdblquote u Dresdenu, Beč kao \ldblquote radosna apokalipsa\rdblquote , Kris Kristofferson i Schieleov \ldblquote Pogled s leđa na polugolu ženu s odjećom\rdblquote , djeca, stara vremena i daleki put koji sliči bijegu… Režija i dramatizacija: Mislav Brečić; kompozitor: Stanislav Kovačić; tonmajstorica: Lana Deban; urednik: Nikica Klobučar. Glume: Rakan Rushaidat, Hrvojka Begović.\lang1033
Imaginarno putovanje kroz magičnu kartografiju Dioklecijanove palače u Splitu. Unutar Grada, koji stoljećima nastanjuje carsko zdanje, splitska Palača postaje rezonantna kutija i pozornica za čudesno. Kružeći unutar Palače tajanstvena pozadinska jeka okuplja fleševe poetskih slika i dokumentarnih ulomaka kojima se putuje kroz vrijeme.
Autorica teksta: Gordana Benić; Adaptacija i režija: Pavlica Bajsić Brazzoduro i Dino Brazzoduro; Naratori: Zdeslav Čotić, Helena Kovačić i Pavlica Bajsić Brazzoduro; Urednik: Nikica Klobučar
Godina placa je šetnja u zvuku tržnicom od jeseni do ljeta, od zadnjih do prvih pomidora, paradajza, rajčica. Šetajući se, slušamo narječja prodavača i prodavačica te istovremeno osluškujemo i unutarnji, osobni jezik kojim se misli (i govori) o hrani. Godina placa neprestano prolazi taj put od susreta s vanjskim do susreta s intimnim svijetom autorice. Autorica i redateljica: Hana Veček, tonski snimatelj: Srđan Nogić; Naratorica: Jelena Miholjević; Urednik: Nikica Klobučar
Instrument zvan idaho.
„U podnožju svete planine Ararat“, zvučna je skitnja Armenijom. Zemlja je to opuštenosti, spontanosti, polaganosti, dobrog vina i armenskog konjaka, toplog i srdačnog naroda. Oblikovana vulkanskim kamenom, drevna geološki i kulturom, omotana mistikom protokršćanske duhovnosti, koju se može nazrijeti u tisućama crkava i samostana jedinstvene arhitekture, građevinske mudrosti i umijeća. Skitnju prati zvuk duduka, dok pogled stalno putuje prema Araratu i njegovom vječno zaleđenom bijelom vrhu, tom mitskom mjestu s kojim u Armeniji sve počinje i završava.
Autor: Đino Đivanović, skladatelj: Maro Market; ton majstor: Srđan Nogić; urednik: Nikica Klobučar
Književnica Tomica Šćavina putuje na literarnu rezidenciju u daleki Idaho. U lokalnom kafiću upoznaje mlade glazbenike s kojima istražuje kreativna strujanja grada Boiseja. Glazba je svugdje oko nje i vuče je u nostalgična sjećanja na njene dvadesete, kada je svirala bas gitaru i pjevala u bendu Kit Leopard. Dok Boise vrvi životom i kreativnošću, Tomica živi u prostranoj kući preminule slikarice u kojoj sve podsjeća na prolaznost. U sudaru živosti izvan kuće i mrtvila unutar kuće, Tomica ispisuje stranice svog novog romana i stalno bježi van, osluškivati zvukove, svirati instrument zvan Idaho.
Kad je Edo Popović 2006. godine izašao iz bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj nakon šestomjesečne kure antibiotika, odlučio je prestati pušiti i početi hodati. Za početak je odabrao Velebit - planinu koja mu je oduvijek predstavljala tek smetnju koju treba prijeći kako bi se došlo do mora. Bez prethodnog znanja i iskustva, u društvu malog gradskog ruksaka, niskih gojzerica, jednostavne vjetrovke i karte Sjevernog Velebita, započeo je svoju šetnju. Prepoznavši mirise i biljke kojima je kao dijete bio okružen u Livnu, ubrzo mu je postalo jasno kako će Velebit postati planina na koju će se uvijek vraćati.
Zbog ograničenog kapaciteta pluća, hodajući Velebitom, Edo Popović ima osjećaj kao da hoda Šest tisuća metara iznad mora. U njegovim lutanjima i šetanjima pratimo ga kako bismo saznali što mu planina znači, zašto se na njoj osjeća slobodnije nego u gradu i kako mu je ljubav prema planini presložila životne prioritete i promijenila pogled na svijet.
Redateljica: Silva Ćapin, ton majstorica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market, glumci: Filip Križan, Iva Visković Križan, Zoran Čubrilo
Početkom 2018. godine dvoje se putnika uputilo prema Japanu s namjerom da prehoda krug oko otoka Shikoku. Taj je krug poznatiji pod nazivom „Put 88 hramova“ te povezuje 88 drevnih budističkih hramova vezanih uz život i djelo budističkog redovnika iz 8. stoljeća, Kobe Daishija. Put je moguće prijeći biciklom, automobilom ili pješice, a Maja Klarić i Goran Blažević odlučili su se upravo za najtradicionalniji od tih načina. U 45 dana hodanja prešli su 1100 kilometara zatvarajući krug oko otoka i povezujući svih 88 hramova.
Hodanje je započelo početkom veljače dok je zima u Japanu još u punom jeku, a prvi hramovi na putu zameteni snijegom. Dok hodaju obalom Tihog oceana još ih zapuhuju hladni zimski vjetrovi, no s početkom ožujka nastupa toplije vrijeme. Do sredine ožujka kad je njihovo putovanje došlo svom kraju, u Japanu nastupa vrijeme sakure, cvjetanja trešanja, omiljeno doba godine kad sve japanske obitelji odlaze u šume i parkove kako bi se divile nevjerojatnom cvjetanju tisuća stabala.
„Put prema proljeću“ je radio dokumentarac donosi priču o vanjskim promjenama krajolika i unutarnjim promjenama u hodaču tijekom dugačkog i zahtjevnog putovanja.
Autori: Goran Blažević i Maja Klarić; ton majstor: Dalibor Piskrec; urednik: Nikica Klobučar
Comments
Download from Google Play
Download from App Store
United States