Viza

Svijet su obišle snimke stravičnog terorističkog napada na proslavi Hanuke na plaži Bondaj u Sidneyu. Ubijeno je 16 ljudi, a vjerojatno bi žrtava bilo i više da neki od prolaznika nisu intervenirali. Dvojica napadača, od kojih je jedan ubijen, bili su motivirani ideologijom Islamske države rekao je australski premijer Antony Albanese. Tajlandsko-kambodžanski sukob ponovno je eskalirao osmog prosinca. Obje strane međusobno se optužuju za pokretanje sukoba i gađanje civilnih ciljeva. Poginulo je 30 ljudi; civila i vojnika, a više od 700 tisuća ljudi je raseljeno. Stotinu godina dug spor teško će se riješiti diplomatskim putem jer Tajland čekaju prijevremeni izbori, a pozivi Donalda Trumpa na prekid vatre ignorirani su. 59-devetogodišnji Jose Antonio Kast, po mnogočemu desničar nad desničarima, izabran je za predsjednika Čilea. Naslijediti će dosadašnjeg ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića, od kojeg je izgubio u drugom krugu prije četiri godine. O posljedicama promjena u čileanskom državnom vrhu razgovarali smo s našim suradnikom iz Južne Amerike Matijom Jerkovićem. Pregovori o mogućem diplomatskom rješenju sada već gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini intenzivirali su se proteklog vikenda, a nakon što su europski partneri Kijeva Washingtonu poslali izmijenjeni okvirni mirovni prijedlog. U Berlin su stigli američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner. Tijekom dva dana razgovarali su s ukrajinskim izaslanstvom i predsjednikom Volodomirom Zelenskim, koji je izrazio spremnost na odricanje od članstva u NATO Savezu. No, teritorijalni ustupci Ukrajine i dalje ostaju sporni dio mirovnoga plana. Kremlj poručuje kako će svoja stajališta iznijeti tek kada dobije službena izvješća. U ključnom smo tjednu za donošenje odluke o financiranju Ukrajine koju čelnici država i Vlada Europske unije trebaju donijeti, ustvrdila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, najavljujući najvažniju temu sastanka na vrhu Europske unije koji počinje danas. Govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Njemačka stranka AfD ili Alternativa za Njemačku sve otvorenije traži političke i ideološke veze s krugovima bliskim Donaldu Trumpu u SAD-u. Kroz susrete i javne poruke pokušava se pozicionirati kao dio šireg transatlantskog desnog pokreta, iako je u svojim začecima više naginjala Rusiji, nego Sjedinjenim Državama. AfD sebe smatra patriotskom, konzervativnom, euroskeptičnom i čak liberalnom strankom, ali većina ih stručnjaka smatra ekstremno desnom strankom i najvećim simbolom jačanja ekstremizma u Europi. Što AfD radi traži od jačih veza s MAGA pokretom; iz Njemačke javlja Srećko Matić. Urednik: Braslav Bradić

Rat u Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom, ali istodobno traju i i intenzivne diplomatske aktivnosti s obje strane Atlantika. I dalje bez konkretnijih dogovora o miru. Donbas je ključna točka u pregovorima o miru, a sve je očitije da Vladimir Putin neće stati. Bijela kuća je objavila novu američku globalnu sigurnosnu strategiju, u kojoj je vrlo kritična prema Europi, Rusija se više ne spominje kao glavna prijetnja, a Kina se ističe kao glavni, dugoročni strateški i ekonomski konkurent Sjedinjenim Američkim Državama. O tome smo razgovarali s dopisnicom iz Pekinga ljubljanskog Dela, Zoranom Baković. Aktivisti izraelske koalicije 60 organizacija za mir i suživot jučer su u Tel Avivu upozorili na nasilje na okupiranim teritorijima koje doseže najviše razine u posljednjih nekoliko godina. Druga godina rata u Gazi dovela je do šireg, dubljeg i dosad neviđenog pogoršanja ljudskih prava Palestinaca. Razgovarali smo s jednim od aktivista iz organizacije „Gledajući okupaciji u oči" Doronom Majnratom. U Izraelu je prvi put bio i sadašnji njemački kancelar Friedrich Merz. Merz je u Jeruzalemu ponovio da Njemačka podupire izraelsko pravo na samoobranu, ali i poručio da je Izrael trebao voditi "određene aspekte rata uz dosljednije poštovanje međunarodnog humanitarnog prava". Netanyahu je ponovio svoje protivljenje uspostavi palestinske države, te istaknuo da će Izrael nastaviti sa sigurnosnim nadzorom cijelog područja od rijeke Jordan do obale Mediterana. O posjetu njemačkog kancelara Izraelu poslušajte u prilogu našeg dopisnika Srećka Matića. U diplomatskoj ofenzivi proteklih je dana bio i hrvatski premijer. Rim, Vatikan, Pariz i Berlin, bila su odredišta upravo završene mini turneje premijera Plenkovića. U Italiji su utvrđene zajedničke interesne točke u novom budžetu EU, u Francuskoj je produljena strateška suradnja i ugovorena kupnja 18 samohodnih haubica, a u Njemačkoj produbljena ekonomska suradnja i ugovorena kupnja 44 tenka Leopard. O važnosti tih državnih posjeta i njihovim učincima razgovarali smo s novinarom Jutarnjeg lista Željkom Trkanjecom. Ministri unutarnjih poslova Europske unije usuglasili su stroža pravila u borbi protiv ilegalnih migracija, pa su tako odobrene mjere koje će zemljama članicama dati veće ovlasti za deportiranje onih koji nemaju pravo boravka u uniji, kao i za uspostavu centara za tražitelje azila izvan Europe. O čemu se radi, doznala je Ana-Bella Leikauff. Urednica: Jelena Mikovčić

Ni najveći optimisti nisu očekivali da će razgovori američkih posrednika s predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju dovesti do smanjenja osvajačkih apetita Moskve u Ukrajini i približiti dvije strane pregovaračkom stolu, kao što se to nije dogodilo ni nekoliko puta ranije ove godine kada je Rusija odbijala američke prijedlog za prekid vatre. Mirovni pregovori se nastavljaju, a ukrajinski saveznici traže načine za nastavak učinkovite pomoći Ukrajini. Ponovno smo govorili o korištenju zamrznute ruske imovine kao instrumentom financiranja obnove Ukrajine. Za Hrvatsku radio to je komentirao politički analitičar Denis Avdagić. Europska komisija morala je pronaći način da zaobiđe mađarski ili slovački veto, pa je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Viktor Orban je zbog toga već najavio i tužbu protiv unije, a komisija bi u narednim mjesecima trebala predložiti i zabranu uvoza ruske nafte u Slovačku i Mađarsku do kraja 2027-e. Ukrajina se za to vrijeme još pokušava oporaviti od korupcijskog skandala, a s obzirom da je borba protiv korupcije jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, iz Brisela su stigla oštra upozorenja. Član odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta i izvjestitelj za Srbiju, Tonino Picula, za Hrvatski radio govorio je i o Ukrajini i o drugim zemljama kandidatkinjama. Nakon više desetaka američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna i slanja ratnih brodova, nosača zrakoplova u regiju te raspoređivanja više od 10 tisuća vojnika, američki je predsjednik Donald Trump tijekom vikenda donio odluku o zatvaranju zračnog prostora nad Venezuelom. Potvrdio je da je telefonski razgovarao s predsjednikom Nikolasom Madurom, a pojedini mediji prenose kako mu je navodno dao rok da napusti zemlju, koji je već u međuvremenu istekao. Američki predsjednik Donald Trump najavio je drastičnu mjeru - trajnu obustavu migracije iz svih "zemalja trećeg svijeta". Ova šokantna objava uslijedila je samo nekoliko dana nakon pucnjave u blizini Bijele kuće u kojoj je napadač, afganistanski državljanin, usmrtio pripadnicu Nacionalne garde. Trump tvrdi da je cilj ovog poteza omogućiti američkom imigracijskom sustavu da se "potpuno oporavi" i zaustaviti ilegalne ulaske u zemlju. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predao je zahtjev izraelskom predsjedniku za pomilovanjem u vezi s višegodišnjim suđenjem za korupciju. Tvrdi da ga kazneni postupak ometa u vladanju te da bi pomilovanje bilo u interesu izraelskog društva. Dok se čeka odluka predsjednika Herzoga, pred njegovom rezidencijom svakodnevno se okupljaju prosvjednici, tražeći odbijanje zahtjeva. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Nakon što su američki pregovarači Steve Wittkoff i državni tajnik Marco Rubio gotovo mjesec dana, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće, "tiho radili" na Trumpovu prijedlogu u 28 točaka za završetak rata u Ukrajini, sredinom prošlog tjedna u Kijev su stigli visoki predstavnici Pentagona kako bi ukrajinskog predsjednika upoznali sa sadržajem prijedloga koji je usuglašavan s ruskom stranom, a koji od Ukrajine traže velike ustupke. A kako je došlo do ovog trenutka u ratu u Ukrajini? O povijesnom kontekstu i o najvažnijim događajima i okolnostima u samostalnoj Ukrajini koji su doveli do rata razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u Moskvi i političkim analitičarem Božom Kovačevićem. Europska je Unija reagirala na Trumpov mirovni plan isticanjem njoj neprihvatljivih točaka prijedloga, u prvom redu mijenjanju granica silom, neprihvatljivosti uskraćivanja prava Ukrajini na članstvo u NATO Savezu i ograničavanju broja njezinih vojnih snaga. I njemački je kancelar Fridrich Merz kritizrao predloženi prijedlog. O njemačkoj perspektivi aktualnih pokušaja zaustavljanja rata u Ukrajini govori novinar DW-a Srećko Matić. Zbog novih geopolitičkih okolnosti i opće sigurnosti prije dva tjedna iz Europske komisije predložili su osnivanje novog sigurnosno obavještajnog odjela koji bi bio dio glavnog tajništva te pripremao procjene sigurnosnog stanja. A zbog, kako tvrde, sve učestalijeg iznošenja neistina, dezinformacija i manipulacija informacijama u javnosti, što predstavlja prijetnju povjerenju u demokraciju. samo dan poslije iz Komisije predstavili su plan takozvanog Štita europske demokracije i Strategiju Europske unije za civilno društvo. Koliko su te inicijative povezane i jesu li potrebne iz Brisela javlja Tihomir Vinković. Odnos Afrike i Europe ulazi u novu fazu, sudeći barem prema zaključcima sedmog sastanka na vrhu Afričke i Europske unije, koji se pod nazivom "Promicanje mira i prosperiteta kroz učinkovit multilateralizam" održao početkom tjedna u glavnom gradu Angole Luandi. Gotovo 80 čelnika prihvatilo je zajedničku deklaraciju, u kojoj se naglašava važnost jačanja ravnopravnog partnerstva i obostrane koristi za oba kontinenta. Godinu dana je prošlo otkako je prekinut vojni sukob između Izraela i Hezbolaha. Ove nedjelje, iako je bilo kršenja i prije, najozbiljnije je narušen taj sporazum. Izraelska je vojska zračnim napadima, kako kaže, "eliminirala", glavnog načelnika Hezbolahova vojnog ogranka Haythana Ali Tabatabija. Izrael tvrdi da je to upozorenje Hezbolahu jer je navodno počeo s naoružavanjem i pregrupiranjem. Izrael, prema izjavama lokalnih novinara krši dogovor o prekidu vatre i u Gazi, a na Zapadnoj obali i dalje se sistematski otima zemlja. U Republici Srpskoj održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta , na kojima je kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, tijesno pobijedio oporbenog Branka Blanušu. No, oporba tvrdi da se na izborima dogodila velika krađa. Urednica: Jelena Maštruko

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se odobrava plan Donalda Trumpa za završetak rata u Gazi, a uključuje i slanje međunarodnih snaga. Ta se rezolucija, nakon prihvaćanja prve faze plana o prekidu vatre i oslobađanju talaca, smatra vitalnom za ozakonjivanje prijelazne uprave. Suzdržane su bile Rusija i Kina, a Donald Trump oduševljen je činjenicom da je rezolucija prihvaćena. Kontroverzni milijarder, seksualni prijestupnik i pedofil i nakon smrti podiže prašinu. Objavljene su poruke e-pošte u kojima piše da je Donald Trump znao za djevojke koje su seksualno iskorištavane i da je proveo nekoliko sati s jednom od žrtava. Demokrati su zatražili od ministarstva pravosuđa objavu svih dokumenata, što je odobreno. A čak je i sam Trump promijenio svoje stajalište, pozvavši zastupnike da glasaju za objavu dokumenata. Nakon što je u Ukrajini otkrivena korupcijska afera u energetskom sektoru na visokoj razini u koju su uključeni najbliži suradnici predsjednika Volodomira Zelenskog, ukrajinski je predsjednik poručio da podupire sve istrage i istražna tijela te borbu protiv korupcije te je krenuo na europsku turneju i najavio da je Ukrajina spremna na obnovu pregovora s Rusijom. Republikanci su predložili novi zakon kojim bi nametnuli 500% carine svim državama koje posluju s Rusijom. Ruski predsjednik Putin tvrdi da sankcije neće ozbiljno naštetiti ruskom gospodarstvu, tek da bi mogle uzrokovati rast cijena goriva svijetu, što će osjetiti i SAD. O tome smo razgovarali sa stručnjakom za energetiku, profesorom Igorom Dekanićem. Hoće li se ruski plin kupovati nakon što rat završi? Jedna od država čija je opskrba energijom jako pogođena je Njemačka. Od Rusije je kupovala plin, čija je što je narušeno diverzijom plinovoda Nord Stream 2022. Vladajući CDU aktivno raspravlja o ponovnoj uspostavi energetske trgovine s Rusijom. Iz Njemačke javlja Srećko Matić. Eskalirao je spor između Kine i Japana nakon izjave japanske premijerke Sanae Takaichi o Tajvanu koji je ponovo, iz specifičnog i regionalnog pitanja, postao globalna vijest. Japanska premijerka sugerirala je da bi njezina zemlja potencijalno mogla vojno odgovoriti u slučaju pokušaja kineske invazije na samoupravni otok. Urednica: Ivanka Zorić

Veliki skandal potresa BBC nakon što su zbog uredničkog propusta u dokumentarnom programu odstupili glavni direktor Tim Davie i urednica informativnog programa Deborah Turness. O tome smo razgovarali s neovisnim komentator iz Londona Tinom Radovanijem, koji je više od 20 godina radio u BBC-jevu odjelu za strategiju. Klimatski ciljevi Ujedinjenih naroda sve su dalji i dalji, najveći zagađivači SAD, Kina i Indija izostali s klimatske konferencije COP30 koja se održala u brazilskom grad Belemu. Gotovo 80% svjetske trgovine naftom odvija se morima i oceanima. Manji, i stariji tankeri često su dio zloglasne „flote iz sjene“. Stari tankeri imaju veću vjerojatnost od nesreće i izlijevanja nafte, a po nekim procjenama sanacija štete izlijevanja jednog takvog tankera mogla bi biti veća od milijarde eura. Zbog toga nijedna luka, uključujući i ruske i iranske, neće prihvatiti brodove bez osiguranja. Tu u priču ulaze male i nepoznate osiguravajuće kuće koje traže pravne rupe ili slabo regulirana tržišta. O tome smo razgovarali s Lucy Craymer, novinarkom Reutersa koja je je sudjelovala u istrazi kojom su otkrili jednog takvog osiguravatelja, koji je u jednom trenutku osiguravao gotovo jednu šestinu svih brodova flote u sjeni. Sirija će se pridružiti međunarodnoj koaliciji za borbu protiv Islamske države, bit će njezina 90-ta članica. To je objavljeno nakon povijesnog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i prijelaznog sirijskog predsjednika Ahmeda al-Share u Bijeloj kući. Al-Shara je tako napravio cijeli krug od gorljivog džihadista do američkog saveznika na Bliskom istoku. Kakav vojni rok planiraju Nijemci? Očekuje se finalni dogovor vladajuće koalicije za rekordna ulaganja u Bundeswehr. Iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. O događajima u Ukrajini i što možemo očekivati s dolaskom zime, razgovarali smo s vojnim analitičarem Fakulteta političkih znanosti, Robertom Barićem. Urednik: Braslav Bradić

Politika proširenja ključno je sredstvo za jačanje jedinstva Europe suočene s rastućim geopolitičkim izazovima, ističe se u izvješću Europske komisije o politici proširenja unije koje je predstavljeno u utorak. Uz jasan napredak Albanije i Crne Gore u ispunjavanju kriterija za ulazak u Uniju te Ukraine i Moldove, upozorava se ostale države zapadnog Balkana - Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu te Kosovo da su potrebne puno brže reforme kako bi se približile članstvu. Srbija je i dalje posvećena putu prema Uniji i ozbiljno će razmotriti zahtjeve Bruxellesa, komentirao je predsjednik Aleksandar Vučić poruke Europske komisije, dok je politička kriza u Srbiji ponovno na točki vrenja. Prošle je subote u Novom Sadu održan komemorativni skup na kojem je oko 150 tisuća ljudi obilježilo godišnjicu tragedije u kojoj je 16-tero ljudi izgubilo život u padu nadstrešnice. Vučić je prosvjed proglasio debaklom, obećao prijevremene izbore i pojavio se na skupu svojih pristaša. New York je dobio prvog gradonačelnika južnoazijskog podrijetla, muslimana rođenog u Africi i najmlađeg u posljednjih 100 godina. Zohran Mamdani je novo lice demokrata i došao je na čelo najmnogoljudnijeg grada Sjedinjenih Država. Već tijekom kampanje je bio meta napada predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio ograničavanjem saveznog novca za New York. Mamdani je nakon pobjede krenuo u otvoreni sukob s Bijelom kućom, a Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je rezultat takav jer nije bilo njegovog imena na izbornim listićima. Predsjednik Trump prijeti i Venezueli. Pod izgovorom borbe protiv krijumčara narkotika optužio je predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da je vođa tamošnjeg kartela. Poslao je u karipske vode ispred obala Venezuele 16 tisuća vojnika, brojne borbene zrakoplove i ratne brodove, uključujući nosače zrakoplova te podmornice. U napadima na plovila krijumčara ubijeno je više od 60 ljudi. Venezuela optužuje Washington da želi srušiti Madura i domoći se prirodnih resursa Venezuele, prije svega nafte i zlata, što Bijela kuća opovrgava. Postoji li stvarna opasnost od vojnog sukoba između SAD-a i Venezuele, prvo je pitanje u razgovoru s profesoricom Lidijom Kos Stanišić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koja se bavi Latinskom Amerikom. Nepredvidljivi Donald Trump zaprijetio je ovog vikenda pokretanjem američke vojne intervencije u Nigeriji, ističući kako vlada te zapadnoafričke zemlje nije uspjela spriječiti napade na kršćane. Vlada u Abudži je odmah neizravno odgovorila kako su u zemlji zajamčene vjerske slobode svih zajednica te izrazila nadu da će nesporazumi biti izglađeni, dodajući da bi se svaka akcija morala uskladiti s legitimnim vlastima. Što je u pozadini Trumpovih prijetnji najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji? Iz dvogodišnjim civilnim ratom zahvaćenog Sudana, u kojem se humanitarna situacija opisuje kao teža od one u Gazi i Ukrajini zajedno, stižu vijesti o masovnim ubojstvima civila koji bježe iz grada el-Fašira u zapadnoj regiji Darfuru koji je sudanska vojska prepustila pobunjeničkim snagama. Čak se spominje da bi država - nakon što je prije više od desetljeća stvoren Južni Sudan - mogla ponovno biti podijeljena. U ratu za prevlast između generala sudanske vojske Abdela Fataha el-Burhana i zapovjednika Paravojnih postrojbi za brzu potporu, Mohameda Hamdana Dagaloa poginulo je više od 150 tisuća ljudi, a raseljeno oko 14 milijuna. U Brazilu, u gradu Belemu na rubu amazonske kišne prašume, danas počinje COP 30, klimatska konferencija UN-a koja će okupiti brojne svjetske čelnike, znanstvenike, aktiviste i one najvažnije - pregovarače iz svake zemlje koji svoj posao počinju u ponedjeljak, kad visoki uzvanici odu. Europska unija u Brazil odlazi s novim okvirnim dogovorom o cilju smanjenja emisija koji je dogovoren u posljednji trenutak. Urednik: Goran Ivanović

Nakon što je u sukobu s Romima u Novom Mestu smrtno stradao poznati lokalni ugostitelj - Slovenija je odlučila nešto promijeniti. Premijer Robert Golob na izvanrednoj je sjednici gradskog vijeća Novog Mesta najavio davanje većih ovlasti policiji, strožu kaznenu politiku - pogotovo za recidiviste kaznenih djela i nasilnike - te izmjene socijalne politike prema Romima koji se ne drže zakona. S valom nasilja je, nakon što je u sukobu sa skupinom Turaka, izboden mladić u Podgorici, suočena i Crna Gora. Bijes građana prelio se na ulice, a vlada uvodi strože zakone o migrantima, pa je tako ukinut i bezvizni režim za turske građane. Europska unija i SAD su - prvi put u drugom Trumpovom mandatu - sinkronizirano pojačale sankcije Rusiji. Američke se odnose na naftne divove Rosnjeft i Lukoil, a europske na flotu iz sjene, kriptovalute koje omogućavaju zaobilazno trgovanje, te na ruski plin. Nekoliko državnih naftnih divova iz Indije te velikih kupaca iz Kine - koje su sada najveće uvoznice ruske nafte objavilo je da neće kupovati sankcioniranu naftu iz Rusije. Moskva i dalje tvrdi da joj sankcije neće naštetiti, a sve je u Washingtonu pokušao ublažiti savjetnik ruskog predsjednika Kiril Dimitrijev. Rusko ukrajinski međusobni napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju se iz dana u dan, mirovni pregovori se kao da su sve dalje, baš kao i mogući sastanak Trumpa i Putina. Za to vrijeme, Ukrajina se nastoji približiti članstvu u Europskoj uniji. Poslije desetak američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna, u kojima je poginulo više od četrdeset ljudi, američki predsjednik Donald Trump u regiju je, uz ratne brodove, poslao i najveći nosač zrakoplova na svijetu te rasporedio otprilike 10 tisuća vojnika. Uz to, Trump je sankcionirao i predsjednika Kolumbije. Zbog nesrazmjera vojne sile potrebne za borbu protiv trgovaca drogom nameće se pitanje nastoji li Trump u svojem drugom mandatu vojno intervenirati u Venezueli i svrgnuti predsjednika Nikolasa Madura, kojeg posljednjih dana naziva "narko teroristom". Urednica: Danja Dubravac

Novog američko-ruskog sastanka na vrhu, na kojem se očekivao iskorak prema miru u Ukrajini, neće biti tako skoro, poručila je Bijela kuća. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne želi trošiti vrijeme na beskorisni sastanak s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Kremlj ne odustaje ni od jednog od svojih političkih i vojnih ciljeva zbog kojih je pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ukrajina će biti jedna na najvažnijih tema i na današnjem (23.10.) Europskom Vijeću. 27 čelnika članica EU u ovim trenucima se okupljaju se u Bruxellesu kako bi razgovarali o: obrambenoj spremnosti, podršci Ukrajini i zamrznutoj imovini Rusije, konkurentnosti povezanoj sa zelenom tranzicijom i priuštivom stanovanju. Ubrzo nakon što je na snagu stupila prva faza sporazuma o prekidu rate u Pojasu Gaze ispregovaranog pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa i bliskoistočnih posrednika, Izrael je izveo niz zračnih napada na jug Gaze kao odgovor na Hamasove napade na izraelske vojnike te je najavio obustavu dostave humanitarne pomoći. Visoki predstavnici američke administracije odmah su se uputili u Izrael s ciljem da se održi prekid vatre i pokrene proces koji bi trebao dovesti do trajnog mira u regiji. Kad je Benjamin Netanyahu nedavno slavio mirovni sporazum najprije je zahvalio dvojici najzaslužnijih: Steveu Whitkoffu i Jaredu Kushneru. Oni su, kako je rekao, uz Trumpa, najzaslužniji za potpisani mir. No, kako su najbolji prijatelj i zet predsjednika Trumpa, dvojica poslovnih ljudi bez ikakvog političkog ili diplomatskog iskustva, postali najvažnije figure u rješavanju jednog od najtežih svjetskih konflikata? Europska unija nije jedinstvena u stajalištu prema ratu u Gazi. To je dovelo do političke paralize uz tek slabe sankcije ekstremnim političarima i ilegalnim doseljenicima, ali koje još nisu provedene. Poseban odnos prema Izraelu, zbog povijesnih razloga ima Njemačka. U SAD-u su proteklog vikenda održani treći masovni nacionalni prosvjedi od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Organizirala ga je koalicija više od 200 civilnih udruga i progresivnih pokreta ujedinjenih pod sloganom Nema kraljeva ("No kings") koji upozoravaju na predsjednikovo autoritativno vladanje i prijetnju demokraciji. Princ Andrew, sin pokojne kraljice Elizabete i nekada drugi u redu za britansko prijestolje, odrekao se svih titula i počasti nakon pojačanog pritiska zbog novih izvješća o njegovoj povezanosti s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyem Epsteinom. Sve se dogodilo uoči izlaska memoara jedne od njegovih žrtava, Virginie Giuffre, koja je britanskog princa tužila zbog prisile na seksualne odnose kad je imala samo 17 godina. On je sve to uporno negirao, no prošloga tjedna objavio je da se odriče svega jer optužbe protiv njega bacaju ljagu na kraljevsku obitelj. Urednica: Ivanka Zorić

Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon više od dvije godine stravičnih razaranja površinom male palestinske enklave i velikog broja žrtava tek će biti otkriven kada se krenu raščišćavati tone i tone betona urušenih zgrada. Nakon što je prekid vatre stupio na snagu, na redu je razrada pojedinosti daljnje faze mirovnog sporazuma, koje uključuju i razoružanje Hamasa. U Siriji su održani izbori prema tzv. neizravnom odnosno delegatskom modelu, kojima se osporava demokratska vjerodostojnost, no nove prijelazne vlasti tvrde kako je riječ o prijelaznome rješenju, a da će novi parlament pripremiti sve potrebno za izravne izbore u sljedećih tri do pet godina. Dok je svjetska javnost bila fokusirana na postizanje mira na Bliskom istoku, rat u Ukrajini se nastavlja snažnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, a predsjednik Zelenski nastoji uvjeriti američkog predsjednika na ozbiljniji pritisak na Moskvu i dostavu krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk. Nobelovu nagradu za mir dobila je ove godine venezuelska desna aktivistica koja je pozvala Sjedinjene Države na intervenciju u svojoj zemlji, čime ni posljednji Nobel nije ostao bez kontroverze. U Njemačkoj, stranka Sare Wagenknecht kojoj je posljednjim parlamentarni izborima za prelazak izbornog praga nedostajalo svega par tisuća glasova, traži ponovno prebrojavanje glasova, a eventualni ulazak stranke u Bundestag značio bi i kraj većine sadašnje vladajuće koalicije. Donosimo i analizu kraja sezone stranačkih konvencija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stranka Reform UK Nigela Faragea učvrstila se kao ona s najvećom potporom birača u Ujedinjenom Kraljevstvu. Slijede vladajući laburisti s trendom pada, ali ipak malo bolji od torijevaca (konzervativaca) te liberalni demokrati i zeleni s trendom rasta. Sezona stranačkih konvencija gotovo je završena, a na njima je - očekivano - dominirala tema nezakonitih migracija. Urednica: Jelena Maštruko

Noćas je u Egiptu postignut sporazum o prvog fazi američkog mirovnog plana za Gazu. A kako je objavio Donald Trump, izraelski taoci trebali bi biti oslobođeni u ponedjeljak. Je li to početak kraja rata koji traje već dvije godine i konačni prestanak patnje u Gazi govorimo u današnjoj emisiji baš kao i o tome tko bi, prema prijedlogu Donalda Trumpa, trebao upravljati Gazom u budućnosti. U Francuskoj je još jedna premijer podnio ostavku, a Česi su se na parlamentarnim izborima odlučili za potpuni zaokret i odabrali krajnje desnu opciju. I dalje traju uzajamni rusko-ukrajinski napadi, a uskoro bi put Ukrajine mogli i američki projektili.

Analiziramo je li primirje u Pojasu Gaze konačno na vidiku, mogu li uspjeti mirovni napori američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bavimo se i odnosima Hrvatske i Mađarske nakon verbalnog rata koji se zahuktao zbog ozbiljnih optužbi Budimpešte o hrvatskom ratnom profiterstvu, u kontekstu opskrbe energentima. Govorimo i o Moldaviji , gdje je pobjedu na izborima odnijela proeuropska stranka, na veliko nezadovoljstvo Rusije.

Novi val priznanja države Palestine pojačao je međunarodnu izolaciju Izraela zbog nastavka sustavnog razaranja u pojasu Gaze i patnje civila, a ruske vojne provokacije šire se istočnim krilom NATO-saveza i povećavaju napetosti u tom dijelu Europe. U središnjem dijelu emisije u razgovorima s našim gostima detaljno analiziramo porast političkog nasilja u Sjedinjenim Državama nakon ubojstva utjecajnog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, a podsjećamo i na burnu povijest američkog političkog nasilja te predstavljamo suprotstavljene pokrete MAGA i Antifa.

U današnjoj Vizi donosimo: Neovisni tim stručnjaka UN-a utvrdio je da Izrael u Gazi provodi genocid, razgovarali smo s dr. Linom Quasem Hassan - palestinskom liječnicom iz Izraela i predsjednicom tamošnjeg ogranka organizacije Liječnici za ljudska prava, imamo i intervju s čelnicom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom, donosimo analizu posljedica ubojstva krajnje desnog američkog aktivista Charliea Kirka, te se bavimo i najnovijim razvojem događaja na istoku Europe i posjetom hrvatskog izaslanstva Siriji.

Ratovi bez stanke bjesne punom snagom, a diplomatski napori i dalje ne daju rezultate. Ruski dronovi nad Poljskom sve su podignuli na još opasniju razinu, a poljski premijer Donald Tusk najavljuje aktivaciju čl. 4 Sporazuma NATO-a, koji traži službene konzultacije unutar saveza. Ulazak ruskih dronova u Poljsku osudila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom. Izraelski napad na Dohu i čelništvo Hamasa dodatno je uzburkao i ovako nemirne vode Bliskog istoka. A humanitarna kriza u Gazi i nastavak izraelske vojne operacije ne posustaju.

U VIZU govorimo o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku izraelskim napadom na Iran i iranskim odgovorom te o katastrofalnom humanitarnom stanju u Pojasu Gaze koje je postalo medijski gotovo nevidljivo nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otvorio novi front. U Kanadi je održan sastanak na vrhu G7 na koji je stigao ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski s namjerom da u izravnom razgovoru pridobije američkog predsjednika Donalda Trumpa za snažnije sankcije prema Rusiji u trenutku pojačanih napada na ukrajinske gradove. No, Trump je prijevremeno napustio Kananaskis i očekivani sastanak nije realiziran. Zelenski se, međutim, obratio sudionicima dvadesetog jubilarnog sastanka think tanka GLOBSEC na kojemu se raspravljalo o preuzimanju europske odgovornosti za usmjeravanje kaosa u kojemu trenutačno živimo. Buran tjedan imao je američki predsjednik i kod kuće, gdje su nastavljeni prosvjedi protiv Trumpovih politika, a u Minnesoti se dogodilo politički motivirano ubojstvo zastupnice demokratske stanke i njezinog supruga. U Njemačkoj je na pomolu afera u koju je uključen bivši ministar zdravstva Jerns Spahn i sadašnji šef kluba zastupnika CDU u Bundestagu, koji je primoran braniti se od medijskih optužbi za suspektnu nabavu maski i druge opreme za vrijeme corona krize. Urednica: Jelena Maštruko

U VIZI poslušajte: U Los Angelesu danima neredi i prosvjedi zbog imigracijskih racija, a na prosvjednike je predsjednik Trump poslao vojsku. Uz to, s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem analiziramo Trumpov odnos s multimilijarderom Elonom Muskom nakon razmjene uvreda na društvenim mrežama. Dok Izrael nastavlja napade na Gazu, raste broj poginulih Palestinaca koji traže humanitarnu pomoć. Pozornost javnosti privukla je akcija propalestinskog pokreta solidarnosti Freedom flotile u kojoj su aktivisti, među kojima i Greta Thunberg, pokušali probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze. Umjesto dogovora o prekidu vatre - ruski napadi na Ukrajinu postaju sve žešći. Za to vrijeme, Europa dogovara novi paket sankcija. Koji su ciljevi konferencije UN-a o oceanima koja se odvija u Nici te kako se klimatske promjene odražavaju na Afriku? Nova njemačka vlada također je počela provoditi restriktivniju politika migracija. Urednica: Ana Krolo Molnar

Spektakularni ukrajinski napad na ruske vojne baze tisućama kilometara istočnije i sjevernije od bojišta, bacio je u drugi plan novi krug rusko-ukrajinskih pregovora, koji bi trebali dovesti do prekida sukoba. Koji su osnovni uzroci krize, bez čijeg rješenja ruska strana neće pristati na mirovne pregovore - za VIZU je komentirao povjesničar i novinar Dario Špelić. Gaza je "pakao na zemlji". Privremeno je obustavljena podjela humanitarne pomoći stanovnicima Gaze koju je preuzela izraelsko-američka zaklada za Gazu nakon već trećeg oružanog napada izraelske vojske na ljude koji su stajali u redu i čekali pomoć. Na snagu su stupile američke carine od 50% na uvoz željeza i aluminija. Povećanje se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine države koja je dosad sklopila sa SAD-om privremeni trgovinski sporazum. Američki predsjednik Trump smatra da ima ovlasti da carinama smanji trgovinski deficiti jer to spada u "nacionalno izvanredno stanje" dok je američki trgovački sud presudio da je režim sveobuhvatnih carina - nezakonit. Za VIZU je o tome govorio profesor međunarodne ekonomije Luka Brkić. Njemačko gospodarstvo najteže će biti pogođeno carinama zbog velikog izvoza automobilske industrije u SAD - iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. U iznimno napetoj završnici izbora, nacionalist Karol Nawrocki postao je novi predsjednik Poljske. U drugom je krugu s nešto manje 51 posto glasova tijesno pobijedio proeuropski usmjerenog varšavskog gradonačelnika Rafala Tšaskovskog. Zbog najavljenog pooštravanja politike prema Briselu i Berlinu, izbori su se s velikom pozornošću pratili i u drugim europskim zemljama. Urednica: Ivanka Zorić

Jesu li Ukrajina i Rusija blizu dogovora dok jačaju napadi s obje strane? Rat u Ukrajini prelijeva se i na susjedne zemlje. Finci poručuju da se ne boje Rusije! Za VIZU govori finski povjesničar i autor knjige Povijest Finske Henrik Mejnander. Napadi jačaju i u drugom kriznom svjetskom žarištu - Pojasu Gaze. Neke su europske države pooštrile kritike Izraela zbog ubijanja civila, a prvi put to je jasno izrazila Njemačka. Najveća svjetska humanitarna kriza po ocjenama Ujedinjenih Naroda - je ona u Sudanu. Za VIZU o tome ratu koji je raselio više od 10 milijuna ljudi govori novinar i pisac Hrvoje Ivančić. Američki predsjednik Donald Trump odgodio je carine Europskoj Uniji nakon burnog tjedna zvučnih izjava i, njegovih već uobičajenih obrata. Trump se od početka mandata obračunava sa svime koje smatra povezanima s bivšom administracijom. Posljednje na udaru našlo se sveučilište Harvard koje Trump smatra uporištem antisemitizma. Urednik: Braslav Bradić

Koliko su Rusija i Ukrajina daleko od bilo kakvog prekida vatre i mogu li dodatne europske sankcije utjecati na promjenu stajališta Moskve? Hoće li Izrael uskoro potpuno zagospodariti Pojasom Gaze? Je li predsjednik Trump tijekom turneje zaljevskim zemljama bio u sukobu interesa? Urednik: Goran Ivanović.