Discover
Povijesne kontroverze
Povijesne kontroverze
Author: Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
Subscribed: 1,122Played: 7,070Subscribe
Share
© Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
Description
Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.
338 Episodes
Reverse
U ovotjednoj epizodi nastavljamo naše putovanje kroz hrvatsko-ukrajinske povijesne i kulturne veze, zadržavajući se i dalje u akademskom i prkosnom ozračju Lavova koji je ugostio brojne znanstvenike iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža tijekom održavanja 33. Slavističkog kongresa u svibnju 2026. godine. Danas fokus razgovora prebacujemo na leksikografiju i na razumijevanje povijesnog konteksta i percepcije kako suvremena književnost zrcali nedavne povijesne događaje. Naši sugovornici u ovotjednoj epizodi su mr. sc. Pavle Bonča iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i prof. dr. dc. Alla Tatarenko sa Lavovskog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 17. studenog 2026. na HR3.
U ovotjednoj epizodi nastavljamo naše putovanje kroz hrvatsko-ukrajinske povijesne i kulturne veze, zadržavajući se i dalje u akademskom i prkosnom ozračju Lavova koji je ugostio brojne znanstvenike iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u sklopu održavanja 33. Slavističkog kongresa. Danas fokus prebacujemo s arheoloških nalazišta i galicijskih ratišta na polja književnosti, jezika i enciklopedistike, istražujući moć pisane riječi kao trajnog mosta suradnje. Nastavit ćemo i završiti prošloga tjedna započeti razgovor s dr. sc. Filipom Hameršakom te ćemo se potom uz dr. sc. Teu Rogić Musu, vratiti u svibanj 1932. godine kada su Miroslav Krleža i Julije Benešić boravili u Lavovu, ostavljajući neizbrisiv trag u tamošnjim intelektualnim krugovima. Epizoda je premijerno emitirana 10. studenog 2026. na HR3.
U današnjoj epizodi fokusiramo se na grad koji je stoljećima bio sjecište različitih kultura, ali i poprište teških ratnih zbivanja – Lavov u Ukrajini. Povod za razgovor je nedavno održani XXXIII. međunarodni slavistički kolokvij „U spomen na svete Ćirila i Metoda“, koji je, unatoč ratnim okolnostima u Ukrajini, okupio brojne stručnjake iz Hrvatske i Ukrajine. Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ukrajine, a organizatori Sveučilište Ivana Franka u Lavovu i Leksikografski zavod Miroslava Krleže iz Zagreba. Skup je održan 21. i 22. svibnja 2026. uglavnom putem online konferencijske platforme, a teme o kojima se na kolokviju razgovaralo uvelike se dotiču i hrvatske prošlosti. Stoga ćemo u sljedeće tri epizode Povijesnih kontroverzi istražiti što nam govore novija genetička istraživanja o hrvatskim tragovima u Ukrajini, kako su se hrvatski vojnici u Prvom svjetskom ratu upisali u kolektivno sjećanje Ukrajine, što su Miroslav Krleža i Julije Benešić radili u Lavovu tridesetih godina prošlog stoljeća te kako se hrvatska književnost čita u suvremenom ukrajinskom društvu. Naši sugovornici u sljedeće tri epizode bit će: arheologinja dr. sc. Pia Šmalcelj Novaković, dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, leksikografi Pavle Bonča i dr. sc. Tea Rogić Musa, te prof. dr. sc. Alla Tatarenko s Katedre za slavensku filologiju Sveučilišta u Lavovu. U prvoj epizodi razgovarat ćemo s dr. Sc. Piom Šmalcelj Novaković i dr. sc. Filipom Hameršakom.Epizoda je premijerno emitirana 3. studenog 2026. na HR3.
Velikaška obitelj Zrinski zauzimala je istaknuto mjesto u političkom i vojnom životu Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva i Habsburške Monarhije. U 17. stoljeću Juraj V. Zrinski te njegovi sinovi Nikola VII. i Petar IV. izgradili su zapažene vojne karijere, sudjelujući ne samo u borbama protiv Osmanlija nego i na bojištima Tridesetogodišnjega rata. Kako su se Zrinski uspjeli etablirati među vojnom elitom Habsburške Monarhije? Kolika je bila vojna moć Zrinskih, kakvu su ulogu imali hrvatski laki konjanici i što je u tadašnjoj Europi značilo „ratovati kao Hrvat“? O vojnoj tradiciji, karijerama i ratnim iskustvima Zrinskih razgovaramo s dr. sc. Filipom Hrenom. Epizoda je premijerno emitirana 27. listopada 2026. na HR3.
Krajem devedesetih i početkom novoga tisućljeća Hrvatska je prošla kroz veliku političku promjenu: nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana HDZ je na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. izgubio vlast, a na predsjedničkim izborima također je pobijedio jedan oporbeni kandidat. Međunarodni promatrači izbore 2000. ocijenili su kao znatan napredak u odnosu na prethodne izborne cikluse, a nova vlast bitno je promijenila i odnos prema suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Istodobno je procesuiranje hrvatskih generala izazivalo snažne političke i društvene prijepore. Kulminacija nezadovoljstva bio je veliki prosvjed na splitskoj Rivi u veljači 2001. nakon naloga za uhićenje generala Mirka Norca. Koliko su te promjene u hrvatskoj politici potkraj devedesetih i početkom 2000-ih bile rezultat unutarnjih političkih procesa, a koliko djelovanja međunarodnih aktera pitanje je na koje odgovor tražimo u razgovoru s dr. sc. Jakovom Žižićem.Epizoda je premijerno emitirana 20. listopada 2026. na HR3




