PsihologIJA

Nasilje može imati ozbiljan i dugotrajan utjecaj na psihološki razvoj i formiranje ličnosti. ➡️Djeca koja su izložena nasilju, bilo da su žrtve ili svjedoci, često se suočavaju s emocionalnim, kognitivnim i socijalnim izazovima. ➡️Traumatična iskustva mogu narušiti osnovne pretpostavke sigurnosti, povjerenja i stabilnosti koje su ključne za zdrav emocionalni razvoj.

Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice, tema je godišnje konferencije Hrvatskog psihološkog društva. Iskušenja i krize koje smo kao pojedinci i zajednica prošli u protekle tri godine (pandemija, prirodne nepogode i potresi), a odmah nakon toga ratna prijetnja s kolonama izbjeglica, poziva znanost i struku da odgovorio na niz pitanja. Kako pomoći preživjeti? Kako prevenirati? Kako ojačati otpornost ali i otključati potencijale i snagu za suočavanje?

Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje.

Svakodnevno na radnom mjestu provedemo minimalno osam sati, a uz vrijeme dolaska i povratka s posla te spavanje, ispada da najveći dio vremena u svom odraslom životu provedemo radeći. Između ostaloga, jeste li svjesni da nas se od malena dovodi u situacije (sustav, obitelj) da biramo svoj put i o u trenucima kada za to možda nismo zreli, spremni ili se još nismo našli? Druga je poražavajuća činjenica da mnogi cijeli radni vijek provedu da radnom mjestu na kojem nisu zadovoljni, što zbog egzistencijalnog straha, što zbog osude jer još vjerujemo da s onima koji mijenjaju poslove "nešto nije uredu". Imamo li se pravo predomisliti oko izbora radnog životnog puta? Na pitanja odgovara docentica maja Parmać Kovačić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Iako su još u davnoj prošlosti veliki filozofi definirali prijateljstvo definicija se s vremenom mijenjalo. Klasičnom prijateljstvu kakvog se sjećamo iz vrtiće, škole, faksa, veliki je izazov i svojevrsno otuđenje nastalo pojavom tzv. društvenih mreža. Je li prijateljstvo samo dijeljenje, nesebično davanje bez mjerenja uloženoga i dobivenoga? Koliko prijatelja čovjek može imati? Treba li neka prijateljstva jednostavno "pustiti" da odu? Što bi prema vašem mišljenju bilo prijateljstvo?

Već dugo živimo u užurbanom vremenu. Zadnjih godina živimo u čudnom vremenu. Pomalo zastrašujućem, gotovo distopijskom. Pandemija, potres, rat… Kada se u našoj okolini dogodi nešto zbog čega pomislimo da smo u opasnosti, naše se tijelo aktivira kako bismo se mogli zaštititi i doživimo osjećaj straha. Dnevno takvih mikro situacija kumuliramo bezbroj, a kada se takvi vanjski utjecaji pojačaju kazat ćemo da smo pod stresom. Na stres i različite stresore, različiti ljudi reagiraju različito. Postoji bezbroj modernih i , na oko brzih rješenja za stres. No, kada ste nekoga ili kada je vas netko jednostavno i iskreno pitao kako ste? Je li to bilo izrečeno onako usput ili sa zaista iskrenim zanimanjem? Kad ste zadnji put nekome otvoreno govorili o tome kako se osjećate, što Vas brine, što Vas veseli i opušta? Imate li strpljenja saslušati druge ljude kad vam govore o sebi?

Opsesivno kompulzivni sindrom je neurotski poremećaj koji karakteriziraju opsesije i kompulzije i koji pogađa oko 1% ukupne svjetske populacije. Opsesije predstavljaju ideje, riječi i slike koje su obično nepovezane s onim što pojedinac radi, ali mu se uporno, jako i neodoljivo nameću i skreću pažnju. Najčešće misli uključuju pretjeranu zabrinutost zbog bolesti i infekcija, ali mogu biti i agresivno ili seksualno obojene pa ih pojedinac doživljava potpuno stranim. Kompulzije ili prisile su kao prepravljujuća potreba da se učini neka radnja. Osoba s OKP-om opsesivne misli doživljava kao vlastite, a ne kao nametnute izvana, i pokušava ih se riješiti izvođenjem rituala, tj. kompulzija. Ali, nama svatko malo OKP-a u svojoj osobnosti i ne patite od ovog poremećaja ako volite da su vam stvari uredno složene. Što je onda taj OKP, kako ga prepoznati i razumjeti?

Narcisoidnost i granični poremećaj ličnosti ono su što vučemo iz bazične obitelji i od onoga što je to predstavljalo za nas u trenucima odrastanja. Jesmo li svi po malo narcisi? Kada je to zdravo, a kada uništava nas same i ljude koji nas okružuju? Kako lijepo i pametno putovati i istraživati bespuća vlastite duše, te kako u tome naći sreću? Na pitanja odgovara psihoanalitičar Hrvoje Handl.

Zašto je ljudima važno svidjeti se drugima? Zašto se često predstavljamo u drugačijem svjetlu? Je li to zdravo i poželjno? Kada uljepšavanje preraste u laž? U emisiji #psihologija kod #ivanaradaljackruslin gostuje dr. Željka Kamenov!

Pozitivna psihologija proučava što ljude čini uspješnima i kako mogu živjeti ispunjenim i sretni(ji)m životima. Kako biti bolji, živjeti skladnije i sretnije? Može li se to doista naučiti? Govori magistra primijenjene pozitivne psihologije Ivana Štulić!

Psihosomatika i osobne granice? Razgovaramo o povezanosti tijela, misli i emocija, o psihičkoj samoobrani i putu prema lakšem životu. Na pitanja odgovara psihologinja Tomica Šćavina.