Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojoj se nalazi ta bakterija. Inkubacija je kratka, traje obično 24 do 48 sati. Bolest počinje naglo, s bezbolnim vodenastim proljevom. Smatra se da kolera potječe iz područja delte rijeke Ganges. Od 1817. bilo je 7 velikih pandemija, a prva, uzrokovana biotipom El Tor, počela je 1961. u Indoneziji pa se proširila po Aziji, a potom i u pojedinim dijelovima Europe, gdje je primjenom javnozdravstvenih mjera brzo zaustavljena. Tijekom 1970-ih proširila se na Afriku, a u 1990-ima na Južnu i Srednju Ameriku. Sporadični slučajevi kolere opisani su i u SAD-u. Tijekom 19. i 20. stoljeća kolera je u nekoliko navrata poharala i hrvatske prostore, a borba protiv te zarazne bolesti obilježila je i razvoj javnoga zdravstva. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o epidemijama kolere na hrvatskim prostorima, a naša sugovornica je izv. prof. dr. sc. Kristina Puljizević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 21. svibnja 2024. na HR3.